Odbor za ekonomske i finansijske poslove EU (Ekofin) usvojilo je tri konačna pravna akta koja su potrebna kako bi Hrvatska mogla da uvede euro 1. januara 2023, prenijela je Hina.
Među tim aktima je i odluka o stopi konverzije kune u evro po sredinjem kursu 1,0 evro za 7,5345 kuna. Definitivni kurs jednak je onom po kojem je kuna prije dvije godine uključena u Evropski kursni mehanizam (ERM II).
Uz uredbu kojom je utvrđen definitivni kurs konverzije kune u evro, Ekofin je usvojio još dva pravna akta – odluku o prihvatanju evra u Hrvatskoj, te dopunu uredbe u kojoj će se popisu 19 članica europodručja dodati Hrvatska kao 20. članica.
Četiri mjeseca prije dolaska evra, početkom septembra, u Hrvatskoj će početi obavezno dvojno iskazivanje cijena u kunama i evrima, koje će trajati cele sledeće godine.
Povlačenje kuna i puštanje u opticaj novčanica i kovanica evra vrlo je složena operacija jer će u vrlo kratkom roku biti potrebno da se povuče više od 500 miliona komada novčanica kuna i više od 1,1 milijardu komada kovanica kuna i lipa. Istovremeno će trebati da se pusti u opticaj uporediva količina novčanica i kovanica eura.
U prve dvije nedelje od ulaska u eurozonu na snazi će biti dvojni opticaj, moći će da se koriste i kune i euro.
U bankama će u prvih šest mjeseci moći bez naknade da se mijenjaju kune za evre, a u narednih šest mjeseci uz naknadu. Nakon 12 mjeseci od uvođenja eura gotov novac moći će da se mijenja samo kod Hrvatske narodne banke. Pritom će kovanice moći da se mijenjaju do tri godine nakon uvođenja eura, a novčanice trajno.
Snabdijevanje novčanicama evra će se obezbjediti pozajmljivanjem od Evropske centralne banke, dok će se kovani novac proizvesti uj Hrvatskoj s obzirom na to da, suprotno od novčanica koje su iste u svim zemljama eurozone, kovanice evra i centa na naličju prikazuju nacionalne simbole država članica, prenosi Tanjug.
