Piše : Doc. Dr. Mersiha Slipičević
Ponedeljak je, septembar deseti, uobičajan odlazak na posao i vožnja kroz grad ne podrazumjeva susretanje turista niti grupa ljudi koji pričaju najčudnijim jezicima posebno ne u novom dijelu grada. Međutim i to se dešava, nama u novoj i moćnoj Bosni i Hercegovini koja je doslovno preko noći postala hit destinacija za investiranje i odmor mnogih turista sa Istoka koji iscrpljeni toplinom njihovih ljeta sa mnogo novca u džepovima dolaze da potraže hlad među našim krošnjama i u našim potocima.
S druge strane, naši ljudi potpno nepripremljeni, dočekuju strance jer su čuli da ovi imaju novca i da ne žale platiti ali im nije jasno zašto dolaze baš nama, ovdje u neku BiH čije su ljepote nama sasvim logične i čija bogastva ne gledamo istim očima, štaviše smatramo da četiri godišnja doba jesu sasvim normalna pojava te da rijeke, izvori i potoci jesu realnost svakog živog stanovnika ove planete.
No, na žalost stvari su drugačije, Bosna i Hercegovina je itekako IN baš onoliko koliko su i njeni stanovnici IN, upravo oni koji imaju dovoljno sabura i merhametluka da deveraju i razgovaraju sa svim onima koji nam žele barem na trenutak pa makar i za novac oteti dio naše ljepote.
Ipak nešto tu nedostaje, baš kako se u narodu kaže fale nam veleelepni hoteli, dobri putevi i još bolje uređena odmorišta. Istini za volju nije da ih i sada nemamo ali kapaciteta za mnogo više imamo, ali je očito malo vizionara koji velike projekte mogu realizirati i od Bosne i Hercegovine napraviti moćnu zemlju ali i takvih na sreću ima a može ih biti još i više.
I dok zemlja dočekuje nove ture stranih investitora i dok našim šumama tumaraju različiti turisti koji bi platili samo da operu noge u rijekama, domaći ljudi sjede bez ideje i kukaju kako je nekada bilo bolje. Tužno je što nam novac prolazi ispred nosa i što ne znamo kako stari vočnjak pretvoriti u ozbiljnu turističku destinaciju a pijacu u najljepše šetalište za one koji naše proizvode nikada nisu okusili ili su mirise našeg sira, domačih jaja, mlijeka i sirutke odavno zaboravili.
Zemlja domaćina je postala zemlja stranaca, upravo onih koji su okupirali domaće prostore. Svi prodaju vile, terase, i ravnaju planine kako bi na njima izgradili naselja koja se plaćaju crnim ili zlatnim kreditnim karticama ali zaboravljaju da ova zemlja ima i dušu.
Svi znamo da nam trebaju bogati gosti, zbog toga smo toliko i otvoreni, mislimo da smo dovoljno elitni za elitni turuzam a zaboravljamo da miris našeg svježeg hljeba za stranca ima iznimnu vrijednost baš kao i jabuke bez GMO dodataka.
Zaboravili smo to jer smo navikli da nam dolaze backpakeri i narodi koji su se po regiji razmilili nakon pada Berlinskog zida, oni sa kojima smo slični i oni koji su također svoje ljepote jeftino prodali.
Možda su nas oni naučili da budemo skrušeni i da ne cijenimo svoje te da od zemlje koja je zaista IN napravimo destinaciju koju bogati trebaju zaobilaziti, ili će nas naučiti da se može i drugačije i bolje, baš kao što se to desilo njima nakon što su ušli u Evropsku Uniju za čije se prisustvo u BiH bore samo najhrabrije političke opcije.
Na nama je osalo samo da prihvatimo ljude, da im ponudimo ono što imamo ali da se ne prodajemo a sitan novac. Na kraju formula turističkog marketinga nije neko mudro slovo. Ljude samo treba navesti da te zavole, uvjeriti ih da i ti njih voliš i ništa drugo, pare će same doći !
Doc. Dr sci Mersiha Slipičević, autor knjige “Bosna i Hercegovina – dobrodošli u moju zemlju”, izdata u aprilu ove godine u tiražu od 1000 kom. Knjiga ima za cilj promociju značaja i vrijednosti kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa BiH, promovisanje pozitivnog imidža BiH, kao i razvoj turizma. Knjiga broji127 stranica, sa isto toliko profesionalnih fotografija praćenih autorskim tekstom, a pisana je na bosanskim i engleskom jeziku. Autorica kroz ovu knjigu, pokušava ukazati na značaj i očuvanje našeg naslijeđa, podizanje svijesti o istom, upoznavanje naših mladih generacija sa bogatstvom kojim raspolaže naša zemlja, ali i domaćih i stranih turista. U knjizi su obrađene 34 lokacije/grada u BiH, Trenutno je u pripremi drugo dopunjeno izdanje, koje će biti štampano u znatno većem tiražu, sa mnoštvo novih fotografija, novim lokacijama.
