Uvođenje četvorodnevne radne sedmice bez smanjenja plata dovodi do zadovoljnijeg osoblja i povećanja prihoda za poslodavce, pokazala je najnovija britanska studija, piše Tajms.
Većina zaposlenih je izjavila da ima niži nivo stresa i sagorjevanja na poslu, kao i da su tokom analiziranog perioda uzimali manje bolovanja, dok su poslodavci uočili rast prihoda i napredak u zadržavanju osoblja bez gubitka produktivnosti, pokazalo je dosad najveće istraživanje o efektima prelaska na četvorodnevnu radnu sedmicu.
Širom Velike Britanije, 61 kompanija i organizacija prebacila se na režim četvorodnevnog rada u periodu od šest mjeseci počevši od juna prošle godine. Prema objavljenim rezultatima, čak 56 kompanija su najavile da će zadržati taj radni aranžman i nakon završetka istraživanja, dok je 18 firmi već donijelo odluku o uvođenju četiri radna dana tokom sedmice.
Takođe, 71 posto zaposlenih prijavilo je niži nivo sagorijevanja na poslu, dok je 39 posto njih reklo da su bili manje pod stresom nego na početku ispitivanja. Došlo je do smanjenja bolovanja za 65 posto, a za 57 posto je manji broj zaposlenih koji napuštaju firmu u poređenju sa istim šestomesečnim periodom prethodne godine.
Strahovanja da bi prelazak na četvorodnevnu sedmicu ugrozio produktivnost ili prihode pokazao se neosnovanim. Firme i organizacije obuhvaćene ispitivanjem, kao što su onlajn prodavci, pružaoci finansijskih usluga, studiji za animaciju, restorani, firme za zapošljavanje, ugostiteljstvo i marketing, zabilježile su u prosjeku povećanje prihoda od 1,4 posto.
Kompanije su uočile “zdrav rast tokom ovog perioda smanjenja radnog vremena”. Studija navodi da je radno vrijeme smanjeno sa 38 sati nedeljno u prosjeku na 34 sata, a većina ispitanika je izjavila da može da provede više vremena u slobodnim aktivnostima.
“Mali broj učesnika je također koristio svoj peti dan za sticanje profesionalnih kvalifikacija“, navedeno je u istraživanju.
Brendan Burčel, profesor sociologije na Univerzitetu u Kembridžu koji je vodio istraživanje, rekao je da su se mnogi pitali da li će doći do povećanja produktivnosti kako bi se nadoknadili troškovi zbog smanjenja radnog vremena.
“Mnogi zaposleni su bili veoma zainteresovani da sami povećaju efikasnost. Dugi sastanci sa previše ljudi su svedeni na razumnu mjeru ili potpuno odbačeni. Radnici su bili mnogo manje skloni ubijanju vremena i aktivno su tražili načine da poboljšaju produktivnost“, naveo je Burčel.
