Zapadne zemlje sve su zabrinutije zbog produbljivanja saradnje između Turske i Rusije, čime režim Vladimira Putina uspjeva da zaobiđe zapadne sankcije.
Upozoravaju da bi Turska kao članica NATO-a zbog toga mogla da snosi posljedice, piše FT.
U petak su se turski i ruski predsjednik Erdogan i Putin našli u Sočiju i nakon četverosatnog sastanka obećali proširenje saradnje u trgovini i energetici. Novinari FT-a razgovarali su sa šest neimenovanih zapadnih zvaničnika koji su izrazili zabrinutost zato što Turska sve više postaje platforma za trgovinu s Rusijom. Vašington upozorava da će zemlje koje pomažu Rusiji da izbjegne sankcije biti također podvrgnute sankcijama, ali u Briselu su suzdržaniji.
Zamjenik američkog ministra finansija Vali Adejemo sastao se s turskim zvaničnicima i istanbulskim bankarima u junu kako bi ih upozorio da je nedopustivo da postanu kanal za ilegalni ruski novac.
Neimenovani zvaničnik rekao je za FT da bi države koje su uvele sankcije Rusiji mogle da pozovu zapadne fabrike da se ili povuku iz Turske ili smanje poslove s Turskom, zbog širenja turskih odnosa s Rusijom. Ali članice EU to odbijaju, postavljajući pitanja kako bi to funkcionisalo u praktičnom i pravnom smislu.
Turska je duboko integrisana u zapadni trgovinski i finansijski sastav. Osim toga, podjela unutar EU teško da bi dozvolila usvajanje jedinstvenog stava o Turskoj.
Ali, FT piše da bi pojedinačne države članice mogle da poduzmu mjere protiv Turske, kao što je ograničenje finansiranja. Trojica evropskih zvaničnika rekla su da u Briselu još nije bilo službenih razgovora o mogućim posljedicama za Tursku.
Pristali na rublje
U petak su Putin i Erdoğan obećali da će povećati obim trgovine i produbiti državne i energetske veze. Zamjenik ruskog premijera Aleksandar Novak rekao je novinarima da je Turska pristala da plaća ruski gas u rubljama.
Putin i Erdogan razgovarali su o daljem razvoju bankarskih veza i nagodbi u rubljama i lirama, dodao je.
Erdogan je rekao novinarima da je došlo do “vrlo ozbiljnog razvoja događaja” u korištenju ruskog sistema platnih kartica MIR, koji Rusima u Turskoj omogućuje plaćanje karticama i nakon što su Visa i Mastercard obustavili poslovanje s Rusijom.
Diplomatski odnosi Turske i Zapada već su zategnuti. Vašington je Ankari uveo sankcije 2020. u znak odmazde za kupovinu protivvazdušnog sistema S-400 od Moskve, ali su bile ograničene na vojnu industriju. Erdogan, koji je u više navrata prijetio da će staviti veto na prijem Švedske i Finske u NATO, u mnogim zapadnim prijestonicama doživljava se kao sve nepouzdaniji saveznik. Ipak, Turska je ključni partner Evrope u borbi protiv terorizma i ilegalne imigracije, podsjeća FT. Turska je primila oko 3,7 milijuna Sirijaca u sklopu sporazuma sklopljenog s EU 2016. koji je pomogao zaustaviti priliv migranata u Evropu.
Rat u Ukrajini naglasio je strateški važan položaj Turske. Erdogan je također odigrao ključnu ulogu u osiguravanju sporazuma o žitu koji su prošlog mjeseca potpisale Rusija i Ukrajina.
