28 Marta, 2024

Prijava

Makron dobro poznaje termine, “balkanizacija” nije za bivše kolonije ali jeste za Balkan

Francuski predsjednik Emanuel Makron je nakon posjete Kongu poručio „Ne pljački, ne balkanizaciji, ne ratu u Demokratskoj Republici Kongo”. Izjava ne bi bila sporna da se u njoj ne spominje izraz „balkanizacija” koji je u najmanju ruku uvredljiv za stanovnike Balkana.

Posjeta Kongu je dio turneje francuskog predsjednika po zapadnoj Africi u kojoj je namjeravao da promoviše navodno novi pristup Francuske prema njenim bivšim kolonijama.

U govoru u Parizu prije puta Makron je pozvao na izgradnju novog balansiranog odnosa sa Afrikom i smanjenje francuskog vojnog prisustva u zapadnoj Africi.

Tokom posjete Demokratskoj Republici Kongo, Makron je osudio grupu M23 koja vodi pobunu protiv države u istočnom dijelu, i za koju se smatra da uživa podršku susedne Ruande.

„Ne pljački, ne balkanizaciji, ne ratu u Demokratskoj Republici Kongo. Francuska se nikada nije mirila sa fatalnošću istorije, niti sa užasom rata”, napisao je Makron na Tviteru.

Dok su sa jedne strane pozitivne namjere francuskog odmicanja od kolonijalnih tradicija u Africi, upotreba izraza balkanizacija govori da za Makrona svi dijelovi Evrope nisu baš jednaki.

Korištenje izraza balkanizacija je jedan od negativnih stereotipa vezanih za Balkan, od kojeg je savremena Evropa trebalo već davno odmaći i osuditi ga kao dio balkanizma kojeg je u svojoj knjizi „Imaginarni Balkan” opisala bugarska istoričarka Marija Todorova.

U knjizi Todorova je tezu o orijentalizmu kako ju je uspostavio Edvard Said prilagodila i primijenila na evropski pogled i stereotipe prema Balkanu, kao “evropskom drugom”, gdje Evropa, njeni političari i intelektualci često sa prezirom gledaju na geografski dio Evrope, koji nije sasvim Evropa.

Dok se danas izrazi orijentalizma dočekuju “na nož” i oštro osuđuju, očito je da su i za najveće evropske demokratije izrazi balkanizma sasvim prihvatljivi da se koriste u svakodnevnom diskursu koji se onda u tom kontekstu može slobodno nazvati i neokolonijalnim.

Kako povjerovati da je iskrena želja Francuske da u okrilje kako se to voli reći evropske porodice primi države Zapadnog Balkana kada je za njenog predsjednika prigodno da „balkanizaciju” stavi između pljačke i rata.

Makron je, pokušavajući da se predstavi kao prijatelj Konga u jednom izrazu pokazao da su za njega neki delovi Evrope još uvijek vezani za negativne stereotipe, a ne za navodnu ujedinjenu Evropu, Te  kritike su mu uputili mnogi intelektualci  i iz Francuske, ali više sa prostora Balkana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i uključite se u našu Viber zajednicu.

Podjeli: