22 Maja, 2024

Prijava

Koaliranje nakon izbora u BiH: matematika i interesne skupine

Predizborne koalicije u Bosni i Hercegovini (BiH) su vrlo rijetke među političkim strankama. Koalicioni partneri se, najčešće, biraju nakon izbora – matematičkim ili ideološkim putem. Interesno srodne stranke prije izbora se udružuju, kako se ne bi takmičile jedna protiv druge, odnosno da bi dobile maksimalni broj glasova i mjesta u parlamentu.

Na posljednjim Općim izborima, u oktobru 2022. godine, pet političkih opcija iz Federacije BiH (HDZ BiH, Željko Komšić – Za građansku državu DF/GS, NES – Za nove generacije, HDZ 1990 – HNP i Koalicija Država-Mirsad Hadžikadić – Platforma za progres – NB) su ponudile zajedničke kandidatske liste, dok ih u entitetu Republika Srpska nije bilo. Nijedna  stranka iz FBiH nije usaglasila postizborni program.

Koaliciju nakon izbora su potpisale stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HDZBiH, HSS, HSPBiH, HKDU, HSPAS, HDU, HSPHB, HRAST), blok od osam opozicionih stranaka, tzv. Osmorka (SDPBiH, NiP, NS, SBiH, Inicijativa Fuad Kasumović, PDA, NES i ZnG) te SNSD. Početkom ove godine, Osmorku su napustili Stranka za BiH i NES. Iako je bilo različitih političkih previranja, formirana je državna vlast. Predložene ministre su dogovorili državni koalicioneri – HDZ i SNSD s koalicionim partnerima i stranke proširene Trojke (NiP, NS i SDP).

Sociolog i analitičar Esad Bajtal smatra da u BiH nema idejnih koalicija, već da svaka vodi svoju interesnu igru.

“Ne postoje globalne i strateške ideje koje bi bile podloga vođenju društva i zemlje u bolju, smisleniju, normativno i standardima uređeniju budućnost. Sve se svodi na golu političku interesnu igru. Skupe se rezultati, legalno ili izbornim inženjeringom i onda se okuplja oko tih cifara i razmatra kako se grupirati da se dođe do vlasti, ministarstava, fotelja, ili direktorskih pozicija. Na sceni je pragmatska igra koja nema dodira s javnim i društvenim građanskim interesima”, kaže Bajtal.

Stranačka i lična korist i pragmatizam prema građanima zemlje koja u regiji prednjači po odlasku stanovnika, jer ne mogu rješiti egzistencijalnu klimu, samo su neki od razloga za sklapanje postizbornih koalicija, smatra on. Sve su to, kaže, elementi koje niko ne uzima u obzir te samo gleda kako doći do vlasti i dograbiti se moći.

“A nakon moći, dolazi bogatstvo. Umjesto da se društvom upravlja racionalno, političari se bore za moć i vladavinu”, kaže Bajtal.

Politička scena u BiH, iako na prvu, često, djeluje komplikovano, zapravo je jednostavna u suštini, jer političke stranke imaju samo jedan cilj – doći na vlast. Pojašnjava ovo Jelena Tanasković Mićanović, koordinatorica za javne politike “Koalicije pod lupom”, ističući da ad hoc koalicije nakon izbora, nažalost, prečesto izgledaju kao da su kreirane samo zbog dolaska na vlast. Tada se, prema njenim riječima, ne priča o programima, nego o podjeli plijena: meni ovaj resor, njima ono javno preduzeće i sl. i tek kada se podjela izbornog plijena dogovori, formira se koalicija.

“Jedini cilj stranaka je doći na vlast, a ideologija, ako je stranka ima, vrlo lako je podložna prilagođavanju radi dobijanja vlasti. Već dugo je na političkoj sceni u BiH teško razaznati ko je ‘lijevo’, a ko ‘desno’ te šta uopće znači bh. ljevica ili bh. desnica. Vidimo liberale koji nastupaju kao socijaldemokrati, socijademokrate koje nastupaju kao stranke desnog centra. Sve ovo je vjerovatno i razlog zašto nema sklapanja preizbornih koalicija, jer bi to u tom trenutku zahtijevalo mnogo rada na približavanju političkih saradnika i kreiranja politika koje su prihvatljive svima u toj koaliciji. To je ozbiljan proces i sigurno zahtijeva dugoročnu predanost određenoj ideji i kako bi zaživjela”, naglašava Tanasković Mićanović.

Najčešće se predsjednici stranaka nameću kao oni koji treba da zauzmu najviše javne funkcije, a o kompetencijama za obavljanje tih funkcija se skoro i ne govori. Nakon sklapanja posljednje postizborne koalicije na državnom nivou, brzo su se izdvojila imena lidera stranaka kao kandidata za najvažnije pozicije u BiH. Lider SDP-a Nermin Nikšić se pominjao kao kandidat za federalnog premijera, predsjednik NiP-a Elmedin Konaković je izabran za državnog ministra vanjskih poslova, a njihov koalicioni partner Edin Forto za ministra komunikacija i prometa BiH.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Šaćir Filandra ističe da je etnonacionalni princip u zemlji dominantan te da nema prostora za uspjeh stranaka koje izlaze izvan te matrice.

“Nizak izborni prag je dodatni problem, jer u igru uvlači veliki broj malih političkih subjekata koje je teško okupiti i ujediniti s obzirom da svatko hoće dio kolača vlasti. Za stranke je riskantno da se određuju prije izbora, jer su spremne da ulaze u trgovačke koalicije. S druge strane, političke stranke su deideologizirane te se ponašaju kao trgovačka društva i interesne skupine”, pojašnjava profesor Filandra.

Analizirom devet pred i postizbornih koalicija na Općim izborima u BiH od 1996. do 2022. godine, jasno je da su izborna koaliranja 2000. i 2022. drukčija od ostalih. Naime, 2000. u entitetu Federacija BiH nije bilo nijedne predizborne koalicije, dok je u entitetu Republika Srpska bila jedna (SNSD-DSP). Nakon ovih izbora formirana je kolalicija na državnom nivou, poznata kao Alijansa, koja je okupila deset stranaka, a vlast prvi put do tada, ne čine nacionalne HDZ, SDS i SDA. Nakon posljednjih izbora, vlast je također, na državnom nivou, formirana bez SDA. U svim ostalim izbornim procesima, koaliranjima i vlasti, ova stranka je učestvovala.

Tokom predstavljanja političkih programa tokom izbornih kampanja, pojedine stranke izričito negiraju ulazak u politički dogovor s drugom strankom. To se, vrlo često, nakon izbora pogazi te one postaju “prijatelji” na političkom frontu. U kontekstu matrice “prije izbora nećemo s tom strankom, a onda poslije izbora ipak hoćemo”, može se govoriti o određenoj prevari glasača. Birači daju glas jednoj političkoj opciji, koja nakon izbora koalira s nekom drugom, koju on, možda, nikada ne bi podržao.

I iz Koalicije pod lupom smatraju da je posljedica postizbornih koalicija, na neki način prevara birača.

“Ukoliko odete u koaliciju s nekom strankom za koju znate da je potpuno neprihvatljiva vašem biračkom tijelu – to je izdaja. Ranije su se dešavale takve situacije i birači su znali kazniti takve ‘izlete’. Formiranje koalicije unaprijed je mnogo više fer prema biračima, jer na taj način su na vrijeme informirani o tome ko će koalirati i zašto”, navodi Tanasković Mićanović.

Profesor Šaćir Filandra ističe da je struktura političkog sistema krajnje negativna i etnicizirana.

“Na taj način, programsko grupiranje na ideološkoj ili svjetonazorskoj osnovi izostaje i krajnje je riskantno za aktere politike, koji prije svega žele vlast. Svjedoci smo da se svi principi, navodno ideološki, žrtvuju zarad vlasti”.

Na pitanje zašto bi bilo važno da u BiH postane praksa potpisivanje predizbornih koalicija, u kontekstu unapređenja demokratskog procesa, Tanasković Mićanović iz Koalicije pod lupom odgovara:

“Formiranje koalicija prije izbora bi svakako bio korak naprijed u demokratizaciji bh. političke scene. To bi bilo korektno prema biračima/icama, jer unaprijed imaju sve informacije. Međutim, ni postizborne koalicije nisu loše i ne predstavljaju problem. Nedostatak je koaliranje samo radi dolaska na vlast. U tom slučaju građani/ke trebaju najstrožije kazniti one koji su ih iznevjerili i ne glasati za njih na narednim izborima. Nema veće kazne za bilo koju stranku i/ili političara nego da izgubi birača. Samo takvi, pozivanjem na odgovornost i mi možemo natjerati izabrane predstavnike da se ponašaju odgovornije i u skladu s onim zašto smo ih birali”.

Potpisivanje predizbornih koalicija bi, prema mišljenju sagovornika, na određeni način vratilo povjerenje građana u demokratski i izborni proces. Demokratija bi trebala biti dvosmjerna ulica u kojoj svi trebaju dati doprinos.

“Predizborne koalicije kao u Europi mogu biti dobra opcija, ali je dug put pred nama. U BiH nemamo osnovne programe i planske koalicije, već pragmatske i postizborne. Do 2022. godine nije se desilo ništa što bi se smatralo standardom  u demokratskom društvu – normalnim, normativnim i moralnim. To su bile gole matematike, bez idejnih, već samo pragmatskih borbi između stranaka koje su isključivo interesno orjentisane”, zaključuje Bajtal.

Praksa potpisivanja predizbornih koalicija za stranke koje znaju da će koalirati, bi mogla pokazati veći stepen poštovanja prema biračkom tijelu, u smislu  da znaju šta mogu očekivati.

“Sva odgovornost za stanje u ovoj zemlji se prečesto i prelako prebacuje na birače. Ne mislim tako. Ljudi su uplašeni za svoju budućnost, siromašni, i što je najgore, gube ili su izgubili osjećaj nade u bolju budućnost”, kaže Jelena Tanasković Mićanović iz “Koalicije pod lupom”.

Oni koji izlaze na izbore, dodaje ona, moraju pronaći način da svima stave do znanja da su izbori pravi način za promjene.

“Ako treba svaki put glasati za nekoga drugoga i sve dok ne  budemo zadovoljni. Ne glasati po inerciji, po principu ‘i oni će glasati za svog’, ne glasati ‘jer moj glas ne može ništa promijeniti’. Moramo glasati jer na svakoj listi ima jedan ili jedna kojoj vrijedi dati glas, ko se trudi”, poručuje Tanasković Mićanović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i uključite se u našu Viber zajednicu.

Podjeli: