28 Marta, 2024

Prijava

Bosna nije karipska plantaža šećerne trske – visoki predstavnik u BiH je prevaziđena funkcija

Mnogo je problema u BiH, ali nijedan od njih danas ne opravdava postojanje „vaspitača” u vidu visokog predstavnika međunarodne zajednice, piše Frankfurter algemajne cajtung (FAZ).

Njemački dnevik konstatuje da je bavarski konzervativac Kristijan Šmit pogrešan čovjek na pogrešnom mjestu jer niko, kako god se zvao, ne može biti dobar kandidat za čelo „jedne kolonijalističke institucije u jednoj evropskoj demokratiji godine 2023. godine”.

„Šmit, koji za svoj rad biva bogato obeštećen grofovskom petocifrenom platom (koja je, razume se, oslobođena poreza), stvar naravno vidi drukčije. Drži sebe i svoju funkciju i dalje neophodnim. Malo ko se odriče kolonija dobrovoljno”, navodi FAZ.

Pozicija visokog predstavnika u BiH je, kažu, „najčudnija politička funkcija” u Evropi, a da njegova ovlaštenja potiču iz arsenala autokratije – može da smjenjuje činovnike i demokratski izabrane političare, dekretom donosi zakone ili ih potezom pera poništava.

FAZ ocjenjuje da su ta „kvazi-diktatorska” ovlaštenja imala opravdanja neposredno posle sukoba i ukazuje da u BiH već duže od dvije decenije nije bilo nasilnih etničkih sukoba, a visoki predstavnik se ponaša kao da u Sarajevu svaki dan počinje pucnjavom.

„Visoki predstavnik i dalje ima moći kao da je BiH karipska plantaža šećerne trske iz pretprošlog vijeka – piše list i ističe da je mogućnost da jedan čovjek u zemlji može da propisuje bilo šta „moderna forma kolonijalizma”.

„Zemlja je godinama članica Savjeta Evrope, u njoj nema političkih zatvorenika, u zatvorima se niko ne muči, bez opasnosti se mogu kritikovati sve partije, postoje šareni medijski krajolik i redovni demokratski izbori koji na svim nivoima ove federalne države vode mirnim smjenama vlasti i formiranju koalicija”, navodi list.

Postavlja se pitanje sa kojim pravom u takvoj zemlji postoji „nedodirljivi guverner”, a odgovor je:

„Nije da u BiH nema kritika ovog stanja. Ali u Evropi malo ko sluša. Više pažnje dobija narativ o haotičnoj balkanskoj državi u kojoj samo zapadni vaspitač može da poduči domoroce redu i razumu”.

Bivši švedski premijer koji je bio prvi visoki predstavnik u BiH Karl Bilt rekao je tim povodom da je najmanje deceniju ova funkcija dio problema u BiH i ponovio da je treba ukinuti.

Na argument nekih da visoki predstavnik postoji da bi sprečio secesiju Republike Srpske, Bilt je odgovorio da se „raspad BiH sprečava tako što se obezbedi da nijedna druga zemlja nikada ne prizna neku secesiju”.

Austrijski diplomata koji je bio visoki predstavnik u BiH od 1999. do 2002. godine Volfgang Petrič rekao je da su ovlaštenja bila smišljena kao mjera za slučaj nužde kako bi se spriječio ponovni pad zemlje u rat.

„To je tada bilo nužno, a danas je pregaženo vremenom. Uprkos mnogim problemima, BiH je danas kao država stabilnija nego na početku milenijuma”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i uključite se u našu Viber zajednicu.

Podjeli: