Amerika i njeni saveznici Ukrajini šalju poslednje rezerve artiljerijske municije. Ukrajinska vojska na dnevnom nivou, u prosjeku, ispali oko pet hiljada artiljerijskih zrna kalibra 155 milimetara. Na mesečnom nivou utrošak municije se kreće oko 150.000 granata pri čemu Amerika sada može da proizvede samo 14.000 zrna.

Naravno, artiljerijsku municiju šalju i druge zemlje NATO članice. Britanija namjerava da poveća proizvodnju artiljerijske municije u pogonima u Velsu. Njemački „Rajnmetal” pokreće proizvodnju municije ali najveća očekivanja su usmjerena ka Americi.

Sjedinjene Američke Države su potpisale ugovore sa tri proizvođača artiljerijske municije. Oni bi sa sadašnjih 14.000 zrna mjesečno trebalo da do ovog proljeća povećaju proizvodnju na  20.000 granata. Samo ove godine je predviđena potrošnja 1,9 milijardi eura u te svrhe pri čemu bi proizvodnja do 2025. godine trebala da dostigne 90.000 granata mjesečno. Znatno ispod 150.000 granata koje ukrajinska artiljerija sada ispali na mesečnom nivou.

Samo jedna granata 110.000 dolara

Ukrajinski artiljerci ubuduće će morati da budu štedljiviji ne samo zbog broja utrošenih granata već i zbog njihove cijene. Drugim riječima, na nivou NATO-a je već postavljeno pitanje potrošenog novca. Od početka rata u Ukrajini, municija je poskupjela 30 posto. Jedna granata kalibra 155 milimetara ranije je koštala oko dvije, a sada 3.300 eura. „Pametne” granate poput „eskalibura” koštaju oko 110.000 dolara dok jedna HIMARS raketa staje 150.000 dolara.

Ako se  dnevni utrošak od oko pet hiljada granata pomnožimo sa 3.300 eura, dolazimo do sumnje od 16,5 miliona eura. Po danu. Istovremeno, ruska artiljerija na dnevnom nivou ispaljuje do 20.000 granata kalibra 152 milimetra.

S obzirom da se glavne borbe vode u Donbasu, i da je to uglavnom rovoski rat, koji isključuje upotrebu mehanizacije, artiljerija je postalo osnovno oružje. Baš kao u Prvom svetskom ratu.