27 Maja, 2024

Prijava

Žene se najsigurnije osjećaju u Sarajevu u Banja Luci i Mostaru im nije ugodno

Rezultati istraživanja koje je Centar za sigurnosne studije (CSS) BiH proveo o temi “Sigurnost žena u lokalnim zajednicama” govore da žene imaju pozitivnije mišljenje o policijskim službenicama koje sreću na ulici nego o policijskim službenicima.

Na konferenciji za medije danas su predstavljeni rezultati istraživanja o faktorima koji utiču na sigurnost žena u lokalnim zajednicama u BiH i njihovoj percepciji o policijskim službenicima i drugim sigurnosnim pitanjima. Reprezentativni uzorak, u kojem je učestovalo 206 žena, rađen je za Sarajevo, Banja Luku i Mostar.

Učesnici konferencije bili su predsjednik CSS-a Denis Hadžović, zastupnica u Parlamentu FBiH i predsjednica Komisije za jednakopravnost spolova Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Alma Kratina, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH i predsjednik komisije za sigurnost  Dragan Mioković, te direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Ministarstva ljudskih prava i izbjeglica BiH Samra Filipović-Hadžiabdić.

Oni su naglasili da jedan od važnih aspekata sigurnosti jeste i sigurnost u lokalnoj zajednici, a u tom smislu su i rezultati istraživanja pokazali da se žene osjećaju nesigurnije u Sarajevu u svojim lokalnim zajednicama, nego je to slučaj sa Banja Lukom i Mostarom.

Rezultati istraživanja pokazuju da oko 71 posto žena nije prijavilo uznemiravanje koje su doživjele, 65 posto žena doživjelo je neprikladne komentare i dobacivanje, skoro 25 posto doživjelo je praćenje, a 11 posto žena su žrtve fizičkog nasilja.

Istraživačica CSS-a Lajla Leko je rekla da su nastojali istražiti kakvo je stanje, ispitati sigurnosne faktore iz perspektive žena u lokalnim zajednicama.

– Cilj je bio da vidimo kakva je percepcija žena o osjećaju sigurnosti, faktorima koji pozitivno ili negativno utiču na njihovu sigurnost, i šta savjetuju kako se to može unaprijediti, njihovo povjerenje u policiju i mišljenje o policijskim službenicima ili policajkama – kazala je Leko.

Suština ovog projekta, dodala je, jeste da senzibilizira društvo, a posebno predstavnike sektora sigurnosti, zakonodavne i izvršne vlasti na percepciju sigurnosti iz pozicije žene.

To bi, zaključila je Leko, doprinijelo većoj vidljivosti i uvođenju rodne perspektive u sigurnost, posebno kada je u pitanju kreiranje politike i proces njene implementacije.

U tom smislu je Mioković podsjetio na Rezoluciju “Žene, mir, sigurnost” koju je Vijeće sigurnosti UN-a donijelo 2000. godine, a 2010. godine je urađena i Strategija.

– Upravo kroz Rezuliciju i Strategiju artikulisana je činjenica da percepcija sigurnosti žena nije ista kao kod muškaraca. Stoga je apsolutno neophodno prisustvo žena u spriječavanju i kontrolisanju sigurnosne krize – kazao je Mioković, koji je jedan od rijetkih učesnika u radu Strategije 2010. godine.

Zato je preduslov, dodao je, da se povede puno više računa o gender komponenti. Proces se odvija u pozitivnom smjeru, jer, kako je rekao,  prisustvo žena u policiji u FBiH 2010. godine bilo je između 6 ili 7 posto, ali je danas duplo više, od 12 do 13 posto.

Preporuka sa današnjeg skupa je da je potrebno adekvatnije izvještavanje javnosti o radu policije, veća zastupljenost žena u policiji, posebice policajki, a potrebni su i službenici koji rade u neposrednom kontaktu s građanima jer pridonose osjećaju sigurnosti.

Također je preporuka da se češće organiziraju tečajevi samoobrane za žene, uz pomoć organizacija civilnog društva i uz podršku policijskih struktura i tijela lokalne samouprave.

Preporuka je i dodatna edukacija za sve predstavnike institucija i civilnog društva, kroz odgoj i formalno obrazovanje, ali da obrazovanje treba ići u smjeru rada na prevenciji nasilja, promicanju poštivanja ljudskih prava, pružanje podrške i razumijevanje ženama, ali i drugima koji su doživjeli bilo kakav oblik uznemiravanja.

Također je preporuka i pojačano prisustvo policije na ulicama, poboljšanje lokalnog rada policije u zajednici kroz češće ophodnje, posebno u područja s većim brojem napada. Unapređenje videonadzora na javnim mjestima i naseljenim mjestima s ciljem smanjenja stope kriminala i poboljšanja osjećaja za sigurnost ne samo žena, već cijele lokalne zajednice.

Ocijenjeno je nužnim donijeti strože zakone u pogledu sankcija i kazni za sve oblike uznemiravanje i napad s ciljem smanjenja njihove prisutnosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i uključite se u našu Viber zajednicu.

Podjeli: