29 Marta, 2024

Prijava

POČEO 53. FORUM U DAVOSU: 95 % energetskih i prehrambenih kompanija udvostručilo je svoj profit lani

Svjetsku scenu sve više određuju dvije supersile, novonarastajuća sila –Indija, kao i blok Evropa, smatra osnivač SEF-a

Svijet ide u susret veoma teških godina transformacija, biće ih tri, četiri, pet. Katalizator je rat u Ukrajini. Idemo u multipolarni svijet, koji će biti neka vrsta kolaža koalicija zasnovanih na povjerenju. I to zato što danas nismo u stanju da stvorimo neophodne norme i nužna pravila koja bismo mogli da dijelimo. Ovim riječima juče je Klaus Švab (84), osnivač Svjetskog ekonomskog foruma (SEF), procijenio blisku budućnost sveta u intervjuu za američki „Volstrit džornal”, objavljen prvog dana 53. okupljanja probrane svetske političke i poslovne elite u Davosu.

U tom periodu od „tri, četiri, pet godina”, prema Švabovom uvjerenju, biće neophodni energetska transformacija i tranzicija, obnavljanje lanaca snabdijevanja, nove investicije… sve na kursu pokušaja „reglobalizacije”.

Kako god da stvari krenu odavde, Švab smatra da globalnu scenu sve više određuju „dvije supersile” i „novonarastajuća sila – Indija”, kao i „blok Evropa”, pri čemu „ne treba potcenjivati druge azijske zemlje, uz djelovanje odmetničkih država poput Sjeverne Koreje i Irana” i niza malih država koje brzo izbijaju kao „modeli” za druge, poput „Singapura i u izvesnoj mjeri Izraela”, nabrojao je Švab. Kako se formira imenitelj saradnje u tom mozaiku novih odmjeravanja sila i interesa, ostaje pitanje još bez odgovora.

U međuvremenu, neizvjesnost u vezi s rješavanjem akutne svjetske „polikrize” iskazao je jučer i Borg Brende, predsjednik SEF-a: „Svijet se nalazi između dva poretka, ne znamo šta dolazi. Moramo naći rešenja za ratove i konflikte. Također moramo izbjeći da svijet otkliza u veliku recesiju iza koje bi kao sedamdesetih godina uslijedila decenija globalnog niskog privrednog razvoja. Ekonomski eksperti, nažalost, procjenjuju da je svjetska recesija ove godine neizbežna i listom se slažu da je u Evropi najizglednija.”

Ova ocjena Brendea izrečena je i prije nego što se rekordnih 2.700 učesnika ove sedmice razvrsta u 410 zvanično najavljenih sesija raznovrsnog profila.

I Švab i Brende ubjeđeni su da jedino dijalog obezbjeđuje kakvo-takvo suočavanje s „polikrizom”, pojmom koji je prošle jeseni u opticaj vratio Adam Tuz, predavač istorije na američkom univerzitetu Kolumbija.

„Jedino lične interakcije stvaraju neophodni nivo povjerenja, koji nam je toliko neophodan u našem razlomljenom svetu”, istakao je Švab ovih dana.

Ali ovaj apel osnivača SEF-a ovog puta nije baš naišao na veliko razumjevanje lidera najjačih ekonomija razvijenog sveta, i to uprkos procjenama posmatrača da je riječ o najznačajnijem okupljanju u Davosu u poslednjih četvrt vijeka. Tako će iz aktuelnog sastava lidera G7 jedino njemački kancelar Olaf Šolc istupiti sutra za govornicom.

S druge strane, Brende je ukazao na izuzetno veliki broj zvanica iz Azije koje učestvuju na SEF. „Pozdravljamo delegaciju na visokom nivou iz Kine – dolazi mnogo kineskih kompanija. Dolaze nam sve ključne japanske firme. Imamo južnokorejskog predsjednika i brojnu poslovnu delegaciju iz te zemlje, kao i ključne lidere s Filipina, iz Vijetnama, Singapura, Malezije i Indonezije. Mnogi bi rekli da je ovo usredsređeno na Aziju”, primjetio je Brende.

Upadljiva asimetrija zvanica sa Zapada (uz primjedbu da je od 52 šefa država koji su najavili učešće više od polovine iz Evrope) i Istoka – u trenutku koji Klaus Švab smatra „prelomnom tačkom ljudske istorije” – podstakla je jučer salvu dilema o relevantnosti diskusione tribine SEF-a danas. I to posebno u svjetlu činjenice da je prebogata armada globalne poslovne elite i ovog januara izvršila desant malim luksuznim avionima (poznatim megazagađivačima) ka Davosu, ne bi li učestvovala u diskusijama o sumornom stanju sveta, pretećim klimatskim promjenama, Četvrtoj industrijskoj revoluciji i drugim globalnim društvenim fenomenima.

„Jedan odsto najbogatijih na svijetu prigrabio je dve trećine svog novog bogatstva stečenog od 2020. To je gotovo dvostruko više nego što je 99 odsto čovečanstva namaklo u smislu novog imetka u istom periodu”, izjavila je juče Gabrijela Bučer, izvršna direktorica „Oksfam internešenela”, predstavljajući najnoviju studiju te britanske nevladine organizacije o globalnim nejednakostima.

Dokument „Oksfama” navodi da čak 95 posto država ne uspjeva da poveća poreze na prihode i imovinu najbogatijeg sloja svog stanovništva i najjače korporacije. Prema „Oksfamu”, 95 posto energetskih i prehrambenih kompanija udvostručilo je svoj profit lani, u vrijeme kada svaki deseti čovjek svakodnevno gladuje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i uključite se u našu Viber zajednicu.

Podjeli: