6 Juna, 2023

Prijava

Zitelmann: Šta narod misli o kapitalizmu?

Jugonostalgija koju ljudi osjećaju prema Titu i prošlim vremenima nije ograničena samo na ovaj dio svijeta. Imamo isti fenomen u Istočnoj Nemačkoj. Kada ljudi u Njemačkoj govore o prošlim vremenima, uvijek se fokusiraju na to koliko su bili dobri odnosi među ljudima, kako je bilo više solidarnosti, koliko su ljudi bili više prijateljski raspoloženi i uslužniji jedni prema drugima. To je, naravno, tačno, ali isto se može reći i za ratna vremena ili vremena velikih katastrofa, rekao je njemački historičar i pisac Rainer Zitelmann u intervjuu za Fenu.

Zitelmann je poznat po kontroverznim uvjerenjima i pisanju knjiga o tome. Kao historičar, najpoznatiji je po svom argumentu da je nacistička Njemačka slijedila svjesnu strategiju modernizacije. Napisao je i knjige o tome kako su bogati jedni od najdiskriminisanijih manjina.

Njegova posljednja knjiga nosi naziv “10 mitova o kapitalizmu” i bit će objavljena u 30 različitih zemalja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu u kojoj je već održana promocija.

On je objasnio da kada je u pitanju Evropa, ljudi u Francuskoj se najviše slažu sa mišljenjem da kapitalizam čini više štete nego koristi, sa 69 posto, nakon toga slijedi  Italija, gdje 61 posto ispitanika ima to mišljenje. Španaca s takvim razmišljanjem je 60 posto, Nijemaca 55 posto i 53 posto Britanaca. I u Sjedinjenim Državama i u Kanadi 47 posto ispitanika složilo se sa ovom kritikom kapitalizma. Istraživanje je pokazalo da je najmanji intenzitet kritike prema kapitalizmu u Japanu (35 posto), Hong Kongu (45 posto) i Južnoj Koreji (46 posto).

– Želio sam da saznam više, pa sam zajedno sa Allensbach institutom i Ipsos MORI osmislio međunarodno istraživanje koje je bilo daleko detaljnije. Čak i prije nego što je istraživanje počelo, znao sam, na osnovu prethodnih istraživanja, da će većina u velikom broju zemalja biti kritična prema kapitalizmu. Nikome nije bila potrebna nova anketa da to potvrdi – piše Zitelmann u svojoj najnovijoj knjizi.

On govori o izazovima sa kojima se suočio kada je odlučio da sprovede ankete.

– Za svaku državu, a ima ih 32, morao sam da platim između 12 i 50 hiljada eura za ovo istraživaje i to iz vlastitog džepa. I dobro je da sam imao toliki novac. Obično je teško dobiti fondove za ovakvu vrstu istraživanja. To najbolje znaju libetarijanski think tankovi – rekao je Zitelmann za Fenu.

Kazao je da su provedena istraživanja pokazala da je Bosna i Hercegovina jedna od zemalja koje imaju najnegativnije viđenje kapitalizma.

Pitanje: “Sad razmislite o riječi kapitalizam. Za svaku od sljedećih izjava izaberite da li se radi o nečemu što povezujete s kapitalizmom.”

– Prema podacima Ispos MORI-a, koji je u periodu od 28. marta do 5. aprila 2022. godine u Bosni i Hercegovini anketirao reprezentativni uzorak od 1.001 osobe o stavovima prema tržišnoj ekonomiji i kapitalizmu, ljudi su ovdje u velikoj većini protiv i jednog i drugog. Imam sve podatke za grupe ispitanika od starosne dobi do rodne grupe – rekao je Zitelmann za Fenu.

Na pitanje da li je starost igrala ulogu u tome kako ljudi vide kapitalizam, s obzirom na to da su neki živjeli u komunizmu, dok novije generacije nisu iskusile takav sistem, on je rekao da starost nije igrala  ulogu.

– Sve starosne grupe u Bosni i Hercegovini su protiv slobodnog tržišta i kapitalizma. Razlika u godinama je nezgodna tema. To zavisi od individualnih slučajeva. Imamo zemlje u kojima starosna dob ispitanika utiče na rezultate. Naprimjer, u Sjedinjenim Državama stariji ljudi su nakloniji kapitalizmu od mlađih ljudi, dok je u Italiji obrnuto. Ono što smo otkrili kao zajedničko u svim zemljama je da su žene malo više antikapitalistički nastrojene od muškaraca. U nekim zemljama ova razlika je bila ogromna, u drugim nije bila tolika – objasnio je Zitelmann.

Rezultati istraživanja pokazuju da većina ljudi u Bosni i Hercegovini kapitalizam povezuje s negativnim konotacijama. Na pitanje o razlozima za to, Zitelmann je objasnio da je možda manje razlika između načina na koji se sada vodi država i kako je to bilo za vrijeme Jugoslavije.

Bosna i Hercegovina: Izjave o kapitalizmu – 10 negativnih izjava

Pitanje: “S kojim od sljedećih izjava o kapitalizmu se slažete?”

– Može se desiti da razlika između starog i novog sistema nije toliko velika jer je sistem koji je ovdje postojao tokom komunizma imao više tržišno orijentisanih elemenata, a tzv. kapitalizam koji je trenutno prisutan je više pod kontrolom države. Ako uporedite koliko je država bila jaka ranije i sada, razlika nije tako velika – rekao je Zitelman.

Upitan da prokomentariše da li sebe smatra buntovnikom, Zitelmann je priznao da je uvijek uživao u „plivanju uzvodno“.

­- Ako se svi ljudi slažu oko nečega, sklon sam da uzmem druge aspekte u obzir. Naravno, nije uvijek lako imati ovakav stav, ali s druge strane sa mojim ulaganjima sam se obogatio jer sam investirao u Berlinu, u stambeno tržište u vrijeme kada su mi svi govorili da je to suluda ideja jer su cijene bile niske i renta smanjena. Dobio sam niske cijene i deset godina kasnije svi su htjeli da ulože tamo. Kada sam prodavao znatno sam profitirao zbog povećanja cijena. Ovaj kontraški pristup je nešto što ne čini život uvijek lakšim. Naravno, nije slučaj da ću ići protiv svakog mišljenja većine. Naprimjer, ako ljudi kažu da je dva plus dva četiri, ja neću reći „ne, pet je“ samo da bih „plivao uzvodno“ – elaborirao je Zitelmann.

Objasnio da je njegova najnovija knjiga o kapitalizmu dobar primjer njegovog butnovničkog i kontraškog pristupa.

– Skoro svuda u svijetu, kapitalizam se smatra gotovo nepristojnom riječi. Za sve loše stvari koje se dešavaju u svijetu krive kapitalizam. Ne slažem se sa ovim i volim da vodim ovu kontroverznu diskusiju – rekao je Zitelmann.

Upitan šta misli o budućnosti kapitalizma s obzirom na antidemokratske i antikapitalističke tendencije širom svijeta, njemački historičar i pisac je rekao da su ovakvi stavovi razvijani decenijama i da se ne mogu popraviti za jednu ili dvije godine.

– Radim na poboljšanju percepcije kapitalizma u javnosti pišući knjige i promovišući ih širom svijeta. Pravi problem ne predstavljaju brojni glasovi antikapitalista, već nedostatak glasova koji bi branili kapitalizam. Smatram da bi poduzetnici trebali biti ti koji će javnosti objasniti kako i zašto rade to što rade. Mislim da bi njihovi stavovi i percepcije bili od velike važnosti – zaključio je Zitelmann u razgovoru za Fenu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i uključite se u našu Viber zajednicu.

Podjeli:

Na pravom putu

Slične vijesti