29 Marta, 2024

Prijava

Hercegovci i Crnogorci su najviši na svijetu, krivac za visinu su minerali i meso

Decenijama unazad, Holanđani su držali prvo mjesto liste najviših naroda na planeti.

Međutim, ove godine je sprovedena studija čiji su podaci otkrili da su stanovnike ove države “prešišali” žitelji Dinarida, planinskog lanca koji se prostire duž zemalja bivše Jugoslavije, a novi podaci sugerišu da su upravo stanovnici Crne Gore po svemu sudeći najviša nacija na svijetu.

Još od kraja 19. vijeka antropolozima izaziva fascinaciju rast stanovnika ovih planinskih predjela. Tako je u članku istraživača sa univerziteta u Češkoj i u Crnoj Gori pod nazivom “Mapiranje planina divova” prikazana najpotpunija slika razlike u telesnoj visini stanovnika bivše Jugoslavije i Albanije.

Kako njihovi podaci ukazuju, 18- godišnjaci sa prostora Crne Gore u ovom trenutku su najviši na svetu sa prosečnom visinom od 182,9 cm, čime su prestigli one istih godina iz Holandije, kojima je prosečna visina 182,4 cm.

I pored toga, Crnogorci se ne ističu među komšijama. Osamnaestogodišnji mladić iz Dalmacije, južne regije Hrvatske, visok je u prosjeku 183,7 cm. U Hercegovini su u prosjeku visoki 183,4 cm. U malom, susjednom pojasu koji povezuje Dalmaciju preko južne Hercegovine sa centralnom Crnom Gorom, prosečna visina je čak i iznad 184 cm.

Ali, za razliku od Crne Gore, Dalmacija i Hercegovina su dio većih država (Hrvatska, odnosno Bosna i Hercegovina) sa nižim prosečnim visinama je očigledan već administratorima austrougarske vojske, koji su bilježili visinu svojih regruta.

Naime, davne 1895. mladići iz Bosne i Hercegovine koji su stupili u vojnu službu bili su u prosjeku visoki 172,4 cm, što je bilo znatno iznad prosečnog rasta regruta iz cele Austrougarske 1890. godine (165,1 cm), pa čak i iznad prosečne visine muškaraca iz sjeverne Evrope u istoj starosnoj kohorti (približno 170 cm).

Međutim, regruti iz Tuzle (171 cm) bili su niži od onih iz susjedne Hercegovine (175 cm). Posle Prvog svjetskog rata, istraživanja na planinama Durmitor (u severozapadnoj Crnoj Gori) na muškarcima starosti od 18 do 40 godina dala su prosečnu visinu od 176,7 cm, što je rast koji su industrijalizovane nacije sjeverne i zapadne Evrope dostigle tek 1950-ih i 1960-ih godina.

Šta uzrokuje tu visinu?

Antropolog sa Harvarda Karlton Kuns 1920-ih godina iznio je teoriju da je reč o mineralima. Kuns je zapazio da su viši ljudi u regionu živjeli na krečnjačkoj podlozi, dok su niži Albanci živjeli na pješčaru. Nedavni podaci sugerišu da su ipak ishrana i genetika vjerovatniji uzroci.

Teško je odrediti prosečnu visinu stanovnika jer je nasledna i podložna uticaju životne sredine. Na primjer, razmotrite efekat industrijske revolucije. Među mnogim posljedicama, dobrim i lošim, bilo je opšte poboljšanje nutritivne situacije širom Evrope. Kao rezultat toga, prosečna visina u mnogim evropskim zemljama porasla je za 10 do 17 cm od kraja 19. vijeka.

Zbog razlika u ishrani među verskim zajednicama, Bosna i Hercegovina pruža fascinantan prozor u uticaj ishrane na visinu. Meso je glavni izvor proteina, a najjeftinije meso je svinjetina ali je njena konzumacija zabranjena u muslimanskoj tradiciji. Ovo bi objasnilo razliku u visini od 2,2 cm između stanovnika muslimanskog dijela Sarajeva (181,8 cm) i njegovih uglavnom srpskih istočnih periferija (184,0 cm). Također, u drugim verski mešovitim delovima zemlje (oko Goražda i Mostara), muslimani su 2-3 cm niži od svojih susjeda Srba ili Hrvata.

 

(Kurir.rs/Big Think)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i uključite se u našu Viber zajednicu.

Podjeli: