“Usred Evrope, a ipak tako daleko” naziv je sesije koju su u Minhenu organizirali Europäische Akademie Bayern e.V., Friedrich Naumann fondacija za slobodu i Fondacija Thomas Dehler, kako bi se razgovaralo o trenutnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini poslije općih izbora održanih 2. oktobra.
Na sesiji su govorili bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Pakistanu, Afganistanu, Norveškoj i Islandu Nedim Makarević i omladinski aktivista i član njemačkog Marshall fonda SAD-a u Bosni i Hercegovini Samir Beharić.
Kako su naveli organizatori složen politički sistem zemlje proizašao je iz Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine kojim je okončan krvavi rat i ostavio državu podijeljenu na dva entiteta Federaciju BiH i Republiku Srpsku.
Na prošlim izborima ponovo je pobijedio lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik koji je bio pokretač odluke o odcjepljenju Republike Srpske 2021. godine, rečeno je na panelu.
Upozoreno je i da posljednjih nekoliko godina karakteriziraju rastuće tenzije zbog etničkih sukoba, ali i sporovi oko izbornog zakona i ustava, dok je istovremeno Evropska komisija potvrdila da je BiH postigla napredak u reformama i predložila državama članicama da toj zemlji dodijele status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.
Makarević je u uvodnom izlaganju objasnio specifični položaj Bosne i Hercegovine i njen geostrateški značaj te ukazao na historijski aspekt interesiranja velikih sila prema teritoriji zapadnog Balkana, a pogotovo Bosni i Hercegovini.
Vrijeme između dva svjetska rata te balkanski ratovi upućuju na direktno miješanje velikih sila na teritoriju BiH dok se tek okončanjem Drugog svjetskog te formiranjem Jugoslavije pod vodstvom Josipa Broza i prethodno krune Karađorđevića, tačno vidjela geostrateška važnost ovih prostora za svjetske sile.
– Svo to vrijeme pogotovo početkom 20. vijeka i do 1948. godine kada je Josip Broz rekao “ne” Staljinu, Rusija je imala aspiracije za prostor bivše Jugoslavije, a time i Bosne i Hercegovine premda im je glavni motiv bio izlazak na Jadransko more – podvukao je Makarević.
Skorašnja dešavanja u Crnoj Gori opet otvaraju tu priču, a proruske izjave Dodika ukazuje na budnost takvih aspiracija. Stoga scenario koji se trenutno dešava u Ukrajini možda nije toliko opasan ili “živ” u BiH, kaže Makarević, međutim nipošto se ne treba ignorirati ta potencijalna mogućnost.
– Zato Evropska unija treba da zna da je jedini pravi potez u ovom trenutku davanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini čim prije – jasno je naglasio Makarević.
Dodaje i da je takav pristup još više potreban zbog turbulentnih vremena, istovremeno ističući konkretnu ulogu Njemačke u političkom smislu u BiH iz perspektive moćnog saveznika koji može pomoći daljnjoj proceduri članstva u EU, ali i prema NATO-u.
Aktivista Samir Beharić fokusirao se na protekle opće izbore održane 2. oktobra, te je ukazao na nove političke okolnosti i na koji način one mogu djelovati na bosanskohercegovačko društvo.
Osvrnuo se i na dolazak novog bošnjačkog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića koji je ovaj put socijaldemokrata te je govorio o tome šta se od njega može očekivati, a šta od druga dva člana Predsjedništva Željka Komšića (DF) i Željke Cvijanović (SNSD).
Također je ukazao da ulazak BiH u EU ne zavisi samo od domaćih aktera, već i od podrške same Evropske unije na tom putu jer smatra da je teško očekivati da BiH ka EU uspješno vode oni političari koji i simbolički i materijalno profitiraju od statusa quo koji godinama održavaju.
– To su često isti oni nacionalisti koje upravo EU favorizira, kojima vjeruje i od kojih očekuje da rade u interesu bh. stanovništva, posebno mladih ljudi – zaključio je Beharić.
