Četvrtina Evropljana u nesigurnoj finansijskoj situaciji. – Oko 28 posto anketiranih ostaje bez novca do sredine mjeseca
Dok se bliži popularni „Black Friday”, vikend pred praznike sa tradicionalno najvećim rasprodajama, trgovci širom svijeta strahuju od anketa koje pokazuju da veliki broj potrošača ne razmišlja o božićnim kupovinama i poklonima i da će ove godine definitivno „stegnuti kaiš”.
Šest od deset Britanaca imati će manje novca za trošenje tokom praznika, objavio je nedavno Rojters najnovije istraživanje „Delojta”.
Prema ovim podacima, 38 posto ispitanika izjavilo je da će kupiti jeftinije poklone, a toliko ih je reklo i da će namirnice za pripremu obroka kupovati u diskontima.
Oko osam posto Britanaca neće kupiti ništa, što ne čudi s obzirom na inflaciju koja je dostigla četrdesetogodišnji maksimum. Ovo potvrđuje i prošlomesečno istraživanje u kojem su se oni već izjašnjavali da namjeravaju da troše manje novca.
U „Delojtu” su rekli da kupci u prazničnu sezonu ulaze sa manjim budžetima i ne iznenađuje to što svi traže način da najbolje iskoriste raspoloživi novac.
Istovremeno, u Americi očekuju blagi rast kupovina pred praznike, između 6 i 9 posto, ali je to gotovo za polovinu manji rast nego prošle godine, pa čak i u vreme pandemije.
Manje trošenja i više briga – ovako Kanađani ocjenjuju pretprazničnu sezonu dok se bore s inflacijom i rastom kamatnih stopa. U najnovijoj anketi „Ipsosa” navedeno je da je gotovo polovina ispitanika zabrinuto da li će ove godine uopšte moći da kupi poklone. Najviše ih brine rast cijena hrane, a oko 30 posto njih će smanjiti kupovine u odnosu na prethodne godine.
Još jedno ispitivanje također ukazuje kakva klima vlada u Evropi. Svaki četvrti Evropljanin svoju finansijsku situaciju opisuje kao „nesigurnu”, više od polovine smatra da postoji ozbiljan rizik da će postati nesigurna u narednim mjesecima.
Oko 80 posto anketiranih je već bilo prinuđeno da načini teške izbore pri kupovini, pokazuje istraživanje koje je za nevladinu organizaciju „Sekur popiler” sproveo „Ipsos”.
Kako je prenijela Beta, u šest evropskih zemalja (Francuska, Nemačka, Grčka, Italija, Poljska i Velika Britanija) urađeno je istraživanje o povećanju životnih troškova uslijed poskupljenja energenata, rasta inflacije i rata u Ukrajini. Od više od 6.000 učesnika istraživanja, 54 posto je reklo da je njihova kupovna moć opala tokom protekle tri godine, uglavnom zbog rasta cijena hrane, goriva, grijanja i kirija.
Najteže pogođena zemlja je Grčka, gdje je 68 posto anketiranih reklo da je njihova kupovna moć pala mnogo ili donekle. U Francuskoj je taj procenat 63 posto, u Italiji 57 posto, u Njemačkoj 54 posto, u Velikoj Britaniji 48 posto i u Poljskoj 38 posto. Oko 80 posto ispitanika je reklo da je već moralo da pravi značajne kompromise, i to 62 posto da smanji putovanja, 47 posto grijanje, 42 posto je pozajmljivalo novac od prijatelja ili rođaka, 40 posto je našlo dodatni posao, a 29 posto je preskakalo obrok. Većina njih, 64 posto, reklo je da često ili ponekad ne mogu da odluče na čemu još da uštede, jer su se već odrekli čega su mogli, 28 posto anketiranih ostane bez novca do sredine mjeseca, a 27 posto često ili ponekad strahuje da će izgubiti kuću.
Italijani i Grci najviše zabrinuti
U proseku je 27 odsto ispitanika u šest zemalja reklo da je njihova finansijska ili materijalna situacija nesigurna i da bi „jedan neočekivani trošak mogao promeniti sve”, dok je 55 odsto kazalo da mora da vodi računa.
Budućnost za mnoge izgleda još neizvesnija. Većina Evropljana, 55 odsto, oseća da postoji veliki ili znatan rizik da će doći u nesigurnu finansijsku situaciju u narednim mesecima, a svaki peti smatra da je mogućnost za to veoma velika. Italijani (70 odsto) i Grci (68 odsto) su najviše zabrinuti, a zatim Britanci (47 odsto) i Francuzi (42 odsto).
Roditelji preskaču obroke
Istraživanje je pokazalo da roditelji posebno moraju da „stegnu kaiš” da bi prevazišli krizu. Velika većina, više do 70 posto, reklo je da su morali da smanje svoje slobodne aktivnosti, frizerske i kozmetičke tretmane i kupovinu odjeće da bi očuvali kvalitetu života svoje djece.
Gotovo polovina roditelja (48 posto) je također rekla da redovno manje jedu kako bi prehranili djecu, a 66 posto je kazalo da su morali da ograniče aktivnosti djece, uključujući izlete i praznike.
U prosjeku 49 posto roditelja je zabrinuto da neće moći da zadovolje potrebe svoje djece, a trećina je izjavila da već ne može da im obezbjedi raznovrsnu ishranu.
Istraživanje je pokazalo i velike razlike između zemalja u pogledu grupa koje su najviše izložene riziku od siromaštva – u Njemačkoj su to penzioneri (61 posto), u Italiji mladi (57 posto), a u Velikoj Britaniji samohrani roditelji (55 posto).
