Bosansko akademsko društvo u Sloveniji u subotu je otvorilo prvu trodnevnu manifestaciju “Dani Bosne u Sloveniji” nizom događaja koji su se održavali u Ljubljani.
“Dani Bosne” otvoreni su gostujućom izložbom “Povelje bosanskih vladara i vlastelina (1189-1461) ” Muzeja bosanskog kraljevstva iz Cazina, autora dr. Enesa Dedića.
Izložba Povelje bosanskih vladara i vlastelina (1189-1461) obuhvata ukupno deset povelja iz vremena Bosanske banovine i kraljevine, obuhvaćajući period od skoro tri stoljeća. U sklopu ove izložbe prezentirane su povelje bosanskih banova, kraljeva i najistaknutijih vlastelina, od vremena bana Kulina do posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića.
Povelje su pisane ćiriličnim i latiničnim pismom, na staroslavenskom i latinskom jeziku. U tom kontekstu posebno je specifična čuvena povelja bana Kulina koja je pisana na oba jezika i pisma.
Tekstovi ovih povelja govore o elementima bosanske državnosti, jeziku, pismu, državnom ustrojstvu, teritoriju, granicama, ekonomiji, trgovini, odnosno o najvažnijim državnim interesima. Kroz ovih deset povelja moguće je pratiti osobine bosanske pismenosti i staroslavenskog jezika koji je tadašnjim bosanskim susjedima u 15. stoljeću bio poznat i pod imenom bosanski jezik.
Odabrane povelje prate transformaciju bosanske države iz banovine u kraljevinu i upravo jedna povelja kralja Tvrtka I nudi odgovore na niz pitanja o uzdizanju Bosne u rang kraljevstva, priopćili su iz Bosanskog akademskog društva u Sloveniji.
Publika je pokazala veliko zanimanje za izložbu i rad muzeja bosanskog kraljevstva, a voditelj Muzeja bosanskog kraljevstva Adnan Hajrulahović u obraćanju prisutnim, između ostalog, je kazao da je identitet naroda bitna stvar.
“Bez obzira kuda smo krenuli ako ne znamo odakle počinjemo naš put teško da možemo stići do tamo gdje smo krenuli. A upravo približiti povijest Bosne svakodnevnici i građanima je cilj rada Muzeja bosanskog kraljevstva”, rekao je Hajrulahović.
