Referendumi i pripajanje četiri ukrajinske teritorije Rusiji dovesti će do toga da će napad na njih značiti ugrožavanje teritorijalnog integriteta Rusije
Odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina o proglašenju djelimične mobilizacije i raspisivanju referenduma u četiri oblasti u Ukrajini koje će ući u sastav Ruske Federacije označava prekretnicu u ratu i izaziva politički potres u svetu. U svom obraćanju jučer ujutru Putin je naglasio da regrutaciji podliježu samo oni u rezervnom sastavu koji su odslužili vojni rok, imaju vojnu specijalnost i iskustvo, a prije upućivanja u jedinicu će proći dodatnu obuku.
Nakon prvobitnih napisa u medijima, Putin je jučer prvi put javno saopštio da su nakon početka specijalne operacije, uključujući i razgovore u Istanbulu, predstavnici Kijeva pozitivno reagovali na prijedloge Moskve da se osigura bezbjednost Rusije i zaštite njeni interesi.
„Ali mirno rešenje nije odgovaralo Zapadu, koji je Kijevu dao direktnu naredbu da poremeti sve sporazume. Posle toga, Ukrajina je počela da se još više pumpa oružjem i tamo su poslane bande stranih plaćenika”, rekao je Putin.
Ministar odbrane Sergej Šojgu jučer je naredio sprovođenje predsedničkog ukaza o delimičnoj mobilizaciji, povećanje bezbjednosti vojnih odsjeka i mjere za suzbijanje provokacija. Šojgu je naveo da je došlo vreme da se iskustvo stečeno tokom godišnjih strateških vježbi primjeni u praksi.
Dok je stanovništvo u donjeckoj, luganskoj, zaporoškoj i hersonskoj oblasti osjetilo olakšanje, u Rusiji vlada uznemirenost jer će rat sada mnogo više ući u društvo. Zakazivanje referenduma i djelimična mobilizacija bili su neprijatno iznenađenje za Zapad, a evropski lideri situaciju ocjenjuju u rasponu od toga da je Rusija u panici, da su ove odluke odraz slabosti i neuspjeha specijalne vojne operacije i da će izazvati unutrašnje probleme Kremlju. Najveća zabrinutost ipak vlada zbog Putinovog upozorenja da će teritorijalni integritet Rusije braniti svim sredstvima i da to „nije blef”.
To znači da će posle održavanja referenduma u četiri ukrajinske oblasti, što je Putin podržao u svom jučerašnjem obraćanju, one vjerovatno ući u sastav Ruske Federacije i svaki napad na njih značiti će kao da je napadnuta sama Moskva. Na nove granice morati će da budu raspoređeni vojnici, da se organizuje zaštita teritorije, poput one u Kalinjingradu ili na Krimu. Uključenje zaporoške i hersonske oblasti, pored Donbasa, više je od očekivanja Zapada i može da znači i dalji put ka Odesi, čime bi Ukrajina ostala bez izlaza na Crno more.
U analizama Putinovih poteza našlo se mjesta i za nešto bolje ishode, koji podrazumevaju pregovore. Jedna od opcija je da bi Rusija posle pripajanja ove četiri teritorije mogla da prekine neprijateljstva i postavi „nuklearni ultimatum”. To bi mogao da bude momenat za pregovore, što neće zavisiti od Ukrajine nego od američkih i evropskih saveznika – ili ulazak u dalju eskalaciju. Putin, međutim, nije naveo tako nešto, nego je jasno stavio do znanja da Rusija može da upotrebi nuklearno naoružanje, ali je istovremeno naglasio da ostaje na snazi zadatak da se odbrani Donbas.
Putinova odluka je uslijedila dvije sedmice posle povlačenja ruskih snaga iz harkovske oblasti. Tokom tog perioda spekulisalo se da će taj poraz morati da izazove promjenu ruske taktike. Samo nekoliko dana prije ove odluke, Aleksandar Dugin je na svom web napisao tekst u kojem je naveo da je došlo vreme za potpunu mobilizaciju Rusije, ne samo vojnu, nego političku, društvenu i kulturnu, jer je Rusija izložena napadima NATO-a, a cilj je njeno rasparčavanje. „Nalazimo se na ivici trećeg svetskog rata, koji Zapad opsesivno ’gura’ i to više nije strah niti očekivanje, nego činjenica”, napisao je Dugin.
Putin, ipak, nije odgovorio krajnjom opcijom, nego delimičnom, koja se odnosi na rezerviste. Iako mnogima ne izgleda da je ruski vrh bio uzdržan u ratu u Ukrajini i nisu uzimali u obzir višemesečne upozoravajuće poruke, mnogi su se sada prisjetili Putinove nedavne izjave da „u Ukrajini još ništa nisu ni počeli”.
Američka ambasadorka u Kijevu Bridžet Brink ocijenila je jučer da su najavljeni referendumi i delimična mobilizacija u Rusiji znaci slabosti i neuspjeha i poručila da će SAD nastaviti da podržavaju Ukrajinu. Francuski predsjednik Emanuel Makron je u utorak uveče (Putinovo obraćanje su mediji najavili tog dana za večernje časove) pozvao Putina, ali ruski mediji navode da poziv nije prihvaćen. Zapad se uzda u to da će mobilizacija, iako delimična, izazvati proteste i unutrašnje nezadovoljstvo i da će to uz sankcije prouzrokovati pad Putina s vlasti.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nije htio da komentariše pitanje novinara da li će granice biti zatvorene kako bi se spriječio odlazak muškaraca koji žele da izbjegnu mobilizaciju. Zabeleženo je da su avionske karte jučer poskupile i da su svi letovi za Tursku, Jermeniju i Gruziju već popunjeni. U utorak je Državna duma usvojila anekse u Krivičnom zakonu i uvela pojmove mobilizacija i ratno stanje i predvidjela kazne do 10 godina zatvora za one koji se ne odazovu.
EU razmatra zajedničke akcije kao odgovor na novonastalu situaciju, najavljuje nastavak nepokolebljive podrške Kijevu i tvrdi da će Rusija trpiti posljedice. Nemački kancelar Olaf Šolc, koji poteze Moskve tumači kao reakciju na to da im okolnosti ne idu naruku, kaže da su „lažni referendumi neprihvatljivi” i to je stav većine ukrajinskih saveznika. Glasanje počinje u petak i trajati će do utorka, a biće organizovano i za raseljena lica u Rusiji. Održavanje referenduma je već jedanput odloženo, a Vašington i London su radili na tome da se vojne operacije pojačaju kako glasanje ne bi bilo bezbjedno.
Svijet se bavi brojnim pitanjima, među kojima je i ono kako će mobilizacija 300.000 ruskih rezervista uticati na front dugačak više od 1.000 kilometara (broj ruskih vojnika u Ukrajini iznositi će skoro pola miliona).
