31 Januara, 2023

Prijava

U Ukrajini tek slijedi razvoj ratnih dešavanja

Uz teritorijalne zahtjeve ukrajinskih susjeda, oklijevanje EU i isporuke ofanzivnog američkog naoružanja, rat će se odužiti, a ukoliko Rusija dovoljno izdrži, moguće je da će se i proširiti

Na talasu uspjeha ukrajinske ofanzive u Harkovskoj oblasti, Vašington se sprema za nove isporuke oružja, ali ni susedne države ne miruju kad je riječ o njihovim interesima. U Poljskoj se već dugo čuju najave da bi Galicija trebalo da se vrati Varšavi, a u poslednje vreme i drugi susjedi ispoljavaju teritorijalne pretenzije. Rumunski bivši ministar spoljnih poslova Andrej Maga, bez obzira na protest ukrajinske ambasade u Bukureštu, ponovio je stav da u Evropi neće biti mira sve dok Ukrajina ne vrati tuđe teritorije. Detaljno je naveo da Kijev treba da vrati Zakarpatje Mađarskoj, Galiciju Poljskoj, Bukovinu Rumuniji, a Donbas i Krim Rusiji.

Stoga se s velikom sigurnošću može očekivati da tokom zime, kad ukrajinske snage budu dovoljno iscrpljene, okolne države pod različitim vidovima (nagodbom ili čak vojno) krenu po delove ukrajinske teritorije koju smatraju svojom. Oružje koje Kijev kupuje od Amerikanaca i Evropljana ima svoju visoku cijenu i morati će da ga plati ne samo novcem. Poljska je prva u redu država koje smatraju da su podrškom Ukrajini „zaslužile” da im se to i vrati i kao evropska država koja se smatra američkim protežeom u Evropi očekuje da će Vašington svakako uzeti u obzir da i njeni interesi budu zadovoljeni.

To ne znači da će Rusiji ubuduće biti lakše, ali ako dovoljno izdrži vojni pritisak NATO-a do trenutka kad Evropa dođe do vojno-energetskog kolapsa – moguće je da će se rat proširiti. I to ne na osnovu člana 5. ugovora Sjeverne vojne alijanse, nego će prerasti u regionalni rat u kojem će ukrajinski susjedi procijeniti da je došao pogodan trenutak za novu podjelu. Pošto je malo vjerovatno da će ovaj rat završiti totalnim porazom, jasno je da će nekim pregovorima biti povučena nova linija. O tome govori njemački kancelar Olaf Šolc, ali i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg. Bez konkretnih najava da je došlo vreme za pregovore, oni samo kažu da se svaki rat ipak završi za pregovaračkim stolom i da je na Ukrajini da odluči kada će to biti. Zato sada Poljaci zamjeraju Šolcu da je previše uzdržan prema Ukrajini i da ispoljava isuviše razumjevanja za Putina.

Šolc je posle prošlosedmičnog telefonskog razgovora s Putinom za vikend ponovio da je uprkos različitim mišljenjima neophodno nastaviti dijalog s ruskim predsjednikom. Poljski šef diplomatije Zbignjev Rau komentarisao je takav Šolcov stav riječima da Berlin namerno odlaže vojnu pomoć Kijevu u nadi da će obnoviti saradnju s Rusijom, želeći da, „bez obzira na ishod ovog rata”, njemačko-ruski odnosi trpe što manje. Ukoliko je ispravno prozreo namjere njemačkog kancelara, onda to pokazuje da Nemačka, kao vodeća članica EU, ima strategiju da opstane u prkosi ratu koji SAD vode i protiv Evrope. Šolcov stav već ionako nervira Stejt department, a Vašington ostaje glavni snabdjevač Ukrajine oružjem.

„NYT” piše da će ukrajinske trupe morati da obave mnogo zahtjevniji zadatak u Donbasu, gdje „Rusi kopaju rovove skoro deceniju”, nego u oblasti Harkova, gdje su „nekoliko dana zauzimali gradove, često bez ispaljenog metka”. Uticajni „Politiko” piše da je ukrajinska munjevita operacija uvjerila SAD da Ukrajinci mogu da djeluju efikasno i da se vode tajni pregovori Vašingtona i Kijeva o isporučivanju američkih borbenih aviona četvrte generacije F-16, izviđačkih i udarnih dronova i protivvazduhoplovnih raketnih sistema „patriot”. Iako su na početku rata odbili takve isporuke, u maju je bilo izvještaja o mogućnosti isporuke raketnih sistema koji bi bili uključeni u novi američki paket pomoći. Odluka još nije donijeta, piše „Politiko” pozivajući se na svoje izvore i dodaje da se povodom isporuka naoružanja Šolc tokom razgovora, navodno, požalio Putinu na pritisak Vašingtona.

S druge strane, ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba tvrdi da se s Vašingtonom razgovara i o snabdevanju raketama dugog dometa i da ne isključuje da će SAD doneti pozitivnu odluku. Ranije su američki mediji javljali da Bela kuća nije spremna da Ukrajini isporuči rakete dometa do 300 kilometara, jer bi to isprovociralo Moskvu. Ruski zvaničnici su već najavili da bi to smatrali ugrožavanjem svoje teritorije i da je to „crvena linija” posle koje bi odgovorili mnogo žešće.

Britanski obavještajni izvori tvrde da Rusija sve više kupuje oružje od Irana i Sjeverne Koreje. Protekle nedelje su zabilježili četiri vojna leta iz Irana u Rusiju kojima su isporučeni iranski dronovi. Ranije je Pentagon saopštio da Rusija kupuje oružje i od Pjongjanga, što je Moskva demantovala. Ali demantovali su i kupovinu iranskih dronova, pa je jedan „šahed-136” prošle nedelje oboren kod Kupjanska.

Ukoliko ipak dođe do isporuka američkog ofanzivnijeg naoružanja, očekuje se da će i ruska reakcija eskalirati. Prema Putinovim riječima, dosadašnje akcije su bile uzdržane, a to može da se promjeni. Rat neće biti skoro završen. Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu najavio je prelazak u treću fazu i tek će se vidjeti šta će ona značiti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i uključite se u našu Viber zajednicu.

Podjeli:

Share on facebook
Share on twitter
Share on pinterest
Share on linkedin
Na pravom putu

Slične vijesti