Potcjenjivanje „kluba diktatora”, sankcionisanih država ili onih kojima se „zapadni liberalizam gadi” ide na vlastitu odgovornost, upozoravaju mediji uoči samita ŠOS-a
U Samarkandu, drevnom gradu koji je vekovima povezivao države od Evrope do Kine, danas će početi dvodnevni samit članica i posmatrača Šangajske organizacije za bezbjednost (ŠOS). Zapad na ovu organizaciju gleda kao na „klub diktatora” ili savez onih koji su pod sankcijama (Rusija, Kina, Iran) i koji za njih predstavljaju pretnju.
S druge strane, odgovorom se može smatrati konstatacija da je to samit država koje su se oslobodile političkog Zapada. Novinar „Timesa” podsjeća da je Međunarodna federacija za ljudska prava opisala ŠOS kao „sredstvo za kršenje ljudskih prava”, ali primjećuje da drugi kritičari ove države vide kao savez moćnika koji „dijele gađenje” prema Zapadu i njegovim liberalnim vrijednostima. Zapadni mediji, međutim, upozoravaju da ovaj savez nikako ne treba potcjenjivati.
U svakom slučaju, članicama ŠOS-a osnovna namjera nije bila da zapadni uticaj izbrišu iz svog evroazijskog srca, nego da prežive. Ali se onda to jednostavno dogodilo. Tokom decenija postojanja, ŠOS je za Zapad bio grupa gubitnika za podsmjeh, a sada je postao ozbiljna prijetnja njihovim interesima. Kako je vreme prolazilo, njegove članice su ispoljavale sve slabiju želju za saradnjom sa Zapadom i okretale se jedna drugoj. Rat u Ukrajini i sankcije Rusiji su izazvali „eksploziju” priključenja: 11 država je izrazilo želju da se pridruži klubu onih za koje su smatrali da je istina na njihovoj strani i među kojima su vidjeli svoj prosperitet. Organizacija je osnovana 2001. godine, a članice su Indija, Kazahstan, Kina, Kirgizija, Rusija, Tadžikistan, Pakistan i Uzbekistan. Posmatrači su: Avganistan, Belorusija, Iran i Mongolija, a zemlje partneri su: Azerbejdžan, Jermenija, Kambodža, Egipat, Katar, Nepal, Saudijska Arabija, Turska i Šri Lanka.
Bijela kuća je zabrinuta zbog približavanja Pekinga i Moskve, posebno u vreme ruskih ratnih dejstava u Ukrajini. Procjenjujući značaj ovog partnerstva, kada god se spominje ovaj samit, naglašava se da će ovo biti prva inostrana posjeta kineskog predsjednika Si Đinpinga od početka pandemije virusa korona. „Blumberg” podsjeća da su Rusija i Kina, kao i Kina i Iran, imale strateško partnerstvo i ranije, ali ih sada naročito ujedinjuje neprijateljstvo prema SAD. Stejt department je zabrinut zbog iranskih isporuka dronova Rusiji, ali i zbog generalno bliskih pozicija Teherana i Moskve.
Što se tiče Pekinga, Moskva ga smatra „stabilnim i pouzdanim partnerom” i zadovoljna je izbalansiranim pristupom i razumijevanjem razloga koji su vojno pokrenuli Rusiju ka Ukrajini. Izuzev problema u vezi s Tajvanom, za Vašington je veliki šamar konstatacija da ga smatraju inicijatorom rata u Ukrajini. Kineski ambasador u Moskvi Džang Hanhuji je optužio SAD da su satjerale Rusiju u ćošak neprestanim širenjem NATO-a i podržavanjem integracije Ukrajine u vojnu alijansu i EU.
Susretu Putina i Sija pridaje se veliki simbolički značaj jer predstavlja uzajamnu podršku država koje su u ozbiljnom sukobu sa SAD. Moskva nije propustila priliku da uzvrati podršku Pekingu povodom posjete kongresmenke Nensi Pelosi Tajvanu. Osim što je to bila demonstracija sile, na koju je Peking reagovao uzdržano, otvorio je priliku za produbljivanje odnosa i odgovor Moskve. Putin i Si su imali poslednji direktan kontakt na Olimpijskim igrama u Pekingu, a sada su najavili da će tokom bilateralnog sastanka u Uzbekistanu detaljno razgovarati o Ukrajini.
Iako je ŠOS prvenstveno politički i ekonomski forum, a ne vojnopolitički blok, ruski ministar odbrane Sergej Šojgu predviđa da će ova organizacija steći i vojni autoritet. Planirano je da se na ovom samitu poveća borbeni potencijal ŠOS-a, prije svega u razmeni informacija. Šojgu je već predložio da se u decembru u Moskvi održi sastanak ministara odbrane članica ŠOS-a i Zajednice nezavisnih država (ZND), kao i drugih prijateljskih zemalja. Moskva, dakle i zvanično, vidi ŠOS kao „centar nove sile”, u svakom pogledu. Ubrzane promjene svetskog poretka možda sada obnove priče o „azijskom NATO-u”.
Još prije nekoliko godina članice su pokrenule međusobna plaćanja u nacionalnim valutama, a sankcije Rusiji samo su ubrzale taj trend. Iako ovaj savez još uvijek nije vezan čvrstim faktičkim vezama, svaka od članica odlučuje o odustajanju ili zadržavanju dolara, ali mnogo njih je spremno za „dedolarizaciju”.
Na samitu je planirano potpisivanje memoranduma o obavezama Irana, što otvara direktan put ka punopravnom članstvu ove zemlje u organizaciji. Potom se očekuje potpisivanje dokumenata kojima će se Egiptu, Kataru i Saudijskoj Arabiji dati status partnera u dijalogu u ŠOS-u. Ministri su također podržali prijave Bahreina i Maldiva za dobivanje statusa partnera u dijalogu.
