Moderno ropstvo je sve veći izazov zahvaljujući kombinaciji oružanih sukoba, klimatskih promjena i globalne pandemije, navodi se u novom izvještaju UN-a.
Procjene Međunarodne organizacije rada (ILO) pokazuju da je 50 miliona ljudi – ili jedan od svakih 150 živih – zarobljeno u prisilnom radu ili prisilnim brakovima.
To je skoro 10 miliona više u odnosu na broj od prije pet godina, javlja BBC.
ILO navodi da je činjenica da se stvari pogoršavaju “šokantna”.
– Ništa ne može opravdati upornost ove fundamentalne zloupotrebe ljudskih prava – rekao je generalni direktor ILO-a, Guy Ryder.
– Znamo šta treba učiniti… potreban je sveobuhvatan pristup. Sindikati, organizacije poslodavaca, civilno društvo i obični ljudi imaju ključnu ulogu – kazao je on.
Organizacija rada UN-a želi naglasiti da ropstvo nije ograničeno na siromašne zemlje koje su daleko od zapadnog svijeta – više od polovine prisilnog rada odvija se u bogatijim zemljama u višim srednjim ili visokim prihodima.
I prisilni rad i prisilni brak ubrajaju se u moderno ropstvo – obje situacije u kojima osoba ne može otići “zbog prijetnji, nasilja, obmane, zloupotrebe moći ili drugih oblika prinude”.
– Zarobljenost na prisilnom radu može trajati godinama, dok je u većini slučajeva prisilni brak doživotna robija – navodi se u izvještaju.
Oko 27,6 miliona ljudi je na prisilnom radu, uključujući 3,3 miliona djece. Od te djece, više od polovine je u komercijalnoj seksualnoj eksploataciji.
Još 22 miliona ljudi je u prisilnim brakovima – više od dvije trećine su žene – a mnoge žrtve su mlađe od 15 godina kada se brak sklopi.
Činjenica da se stvari pogoršavaju svodi se na mješavinu “složenih kriza”, navodi se u izvještaju, a sve to zajedno povećava siromaštvo i rizik od porobljavanja.
Pandemija Covid-19, na primjer, izazvala je velike poremećaje u prihodima ljudi, što je dovelo do većeg duga – koji bi se u nekim slučajevima mogao iskoristiti za prisilni rad. ILO kaže da je pandemija dovela do povećanja “ekstremnog globalnog siromaštva” po prvi put u 20 godina.
Rat i oružani sukobi takođe dovode do strašnih okolnosti ili regrutovanja djece da rade ili služe kao djeca vojnici; dok su klimatske promjene natjerale ljude da napuste svoje domove i postanu migranti – što ih je odmah izložilo većem riziku.
Izvještaj poziva na međunarodne napore da se prikupe resursi i istinska namjera da se problem riješi.
