Više od 40 lokalnih izabranih dužnosnika diljem Rusije potpisalo je u ponedjeljak peticiju od dvije rečenice koja je završila riječima: “Zahtijevamo ostavku Vladimira Putina s mjesta predsjednika Ruske Federacije!”, javlja New York Times.
Peticija koju su inicirali protivnici invazije na Ukrajinu, nema nikakav praktičan učinak i očekivano je potpuno ignorirana u ruskim državnim medijima. Ali, značajna je ve zbog samog svojeg postojanja, pokazujući da su usprkos upornom slamanju neistomišljenika od strane Kremlja, ukrajinski uspjesi u protuofenzivi ohrabrili protivnike predsjednika Vladimira Putina.
Nasuprot njima njegove su pristaše koje traže nekog drugog koga bi mogli okriviti. Proratni komentatori i političari upiru prstom na vojno vodstvo ili više dužnosnike, govoreći da nisu vodili rat s dovoljnom odlučnošću i kompetentnošću, ili nisu predočili sve činjenice Putinu.
Dugogodišnji kritičari Kremlja iskoristili su tu neslogu i ruske neuspjehe na frontu kako bi riskirali i progovorili protiv Putina.
“Sada postoji nada da će Ukrajina okončati ovaj rat”, rekla je Ksenija Torstrem, članica općinskog vijeća u Sankt Petersburgu koja je pomogla organizirati peticiju i nazvala napredak Ukrajine “inspirativnim faktorom” za to: “Odlučili smo da moramo izvršiti pritisak sa svih strana.”
Na ruskoj državnoj televiziji, gdje je kritika Kremlja rijetka, pristaše rata sve više negoduju zbog neorganizirane i nedovoljno usklađene invazije.
Uslijed nezadovoljstva koje se širi zbog povlačenja ruskih trupa s više od tisuću četvornih milja sjeveroistočne Ukrajine, jedan viši zastupnik rekao u intervjuu da je potrebna “hitna prilagodba” ratnih napora.
U telefonskom razgovoru u ponedjeljak, taj zastupnik, Konstantin F. Zatulin, viši član parlamenta u Putinovoj stranci Jedinstvena Rusija, opisao je povlačenje ruskih trupa kao nanošenje “vrlo ozbiljne štete samoj ideji ove posebne vojne operacije”, koristeći izraz koji je Kremlj nametnuo za rat.
No, također je upozorio da bi, ako kritika ratnih napora iz cijelog političkog spektra izmakne kontroli, to moglo dovesti do nepredviđenih posljedica, navodeći rusku revoluciju 1917. i raspad Sovjetskog Saveza 1991., što se podudara s predviđanjima Janusza Bugajskog, američkog stručnjaka za jugoistočnu Europu, koje je Slobodna objavila u ponedjeljak
“Mora se naglasiti da se s kritikama ne smije pretjerati”, rekao je. “Inače bi to moglo izazvati nekontroliranu reakciju.”
Zatulin inzistira na tome da je bilo kakav optimizam ljudi koji se nadaju da će Putin biti svrgnut “vrlo preuranjen”. Uspjesi Ukrajine, rekao je, mogli bi potaknuti Kremlj da pojača svoje ratne napore kako bi pokušao Ukrajini zadati odlučujući poraz. Dodao je kako ne očekuje da će to značiti “nuklearni rat”.
“Ono što sada nekima izgleda kao uspjeh ukrajinske strane moglo bi zapravo dovesti do posljednje kapi koja će dovesti do početka stvarnog rata”, rekao je Zatulin. “S obzirom da Rusija doista nije koristila punu vojnu snagu, ne preostaje ništa drugo nego demonstrirati tu snagu.”
Zasad nema dokaza da Putinov utjecaj na vlast slabi, a iz Kremlja je u ponedjeljak poručeno da će se invazija “nastaviti dok se ne postignu izvorni ciljevi”. Ipak, sve je više znakova da je ruska elita uznemirena zbog povlačenja vojske i da nije sigurna kako dalje.
Član donjeg doma parlamenta, Mihail Šeremet, rekao je ruskoj novinskoj kući da vojska neće uspjeti u Ukrajini “bez opće mobilizacije”. Bila je to implicitna kritika Putinova odbijanja da je proglasi, što je korak koji ruski zagovornici eskalacije rata već dugo zahtijevaju.
Čelnik proputinovske stranke, Sergej Mironov, pohvalio je napade na ukrajinske infrastrukturne ciljeve u nedjelju navečer zbog kojih su dijelovi zemlje ostali bez struje, ali je dodao da su oni “trebali biti izvedeni prije dva do tri mjeseca”.
I na društvenoj mreži Telegram, gdje su proratni ruski vojni blogeri stekli ogroman broj sljedbenika, također se nastavilo gunđanje. “Prestanite kukati”, objavio je Jevgenij Podubni, ratni dopisnik ruske državne televizije, misleći na one koji su bili zabrinuti zbog eskalacije rata.
Ali, viši član gornjeg doma, Andrej Klimov, pokušao se oduprijeti onima koji su pozivali na sveopći rat, rekavši novinarima da ne vidi “potrebu” za mobilizacijom ili proglašenjem izvanrednog stanja.
Protivnici Vladimira Putina ohrabreni su ovom neslogom. “Mnogi se nadaju da će nešto konačno puknuti”, rekao je u telefonskom intervjuu Ivan I. Kurila, povjesničar na Europskom sveučilištu u St. Petersburgu i Putinov kritičar. “Vjerojatno smo u krivu, vjerojatno još nije vrijeme, ali budući da svi čekaju pola godine da nešto pukne, ova nada je vrlo jaka.”
Nakon invazije u veljači, gospodin Putin pokrenuo je najsilovitije slamanje neistomišljenika otkako je preuzeo vlast prije dva desetljeća. Tisuće novinara, aktivista i drugih pobjeglo je iz zemlje, dok su skoro svi istaknuti nezavisni medijski mediji koji još djeluju u Rusiji bili prisiljeni prestati raditi. Vodeće oporbene ličnosti koje su odbile pobjeći zatvorene su.
Kada je prošlog tjedna skupina članova općinskog vijeća iz rodnog grada gospodina Putina, Sankt Peterburga, objavila izjavu u kojoj poziva na smjenu predsjednika s dužnosti zbog izdaje, bio je to šokantan potez u okruženju u kojem je strah od zatvorske kazne dokinuo gotovo sve kritike Putina. Neki od tih članova vijeća sada se suočavaju s posljedicama zbog “diskreditiranja” vojske i vlade, ali i u Moskvi su članovi općinskog vijeća slijedili njihov primjer i pozvali Putina da podnese ostavku.
Ksenija Torstrem (38), jedna od članova općinskog vijeća u Sankt Petersburgu, pomogla je u pisanju peticije za Putinovu ostavku pazeći da ne spomene rat, kako bi izbjegla da se potpisnici kazne po zakonima koji kriminaliziraju njegovu kritiku. U peticiji se samo navodi da Putinovi postupci “nanose štetu budućnosti Rusije i njezinih građana”.
Peticija je imala 19 potpisa iz Moskve i Sankt Petersburga kada ju je objavila na Twitteru u ponedjeljak ujutro. Do kraja dana broj je narastao na više od 40, uključujući predstavnike općina iz udaljenog grada Jakutska u Sibiru i iz Samare na rijeci Volgi.
Priznala je da ni sama ne zna kako bi u praksi peticija mogla ubrzati Putinovu ostavku. Ali jedan od potpisnika, Vasilij Horošilov (38), općinski zastupnik u Moskvi, rekao je da je ideja bila poslati poruku moćnim protivnicima gospodina Putina da će imati podršku u ruskoj javnosti. “Radikalni domoljubi također su počeli sumnjati u ispravnost puta kojim se ide”, rekao je gospodin Horošilov za New York Times u telefonskom intervjuu. “Neke snage u najvišim ešalonima vlasti mogle bi poduzeti neku vrstu odlučne akcije ako vide podršku među ljudima”, objasnio je.
Čini se da glavne pristaše Vladimira Putina smatraju da bilo kakvi problemi u ratu nisu njegova krivnja, već da su ga zaveli viši dužnosnici ili vojno vodstvo.
To je bila i poruka koju je poslao Ramzan Kadirov, vladar južne ruske regije Čečenije. On je tijekom vikenda objavio glasovnu poruku na svom Telegram računu i upozorio da će, ako vojska ne promijeni svoju strategiju već “danas ili sutra”, on biti prisiljen “razgovarati s vodstvom ministarstva obrane i vodstvom zemlje kako bi im objasnio stvarno stanje na terenu.”
U Rusiji uglavnom vjeruju da je Putin krivo informiran i da ne zna sve, da je doveden u zabludu. “Sam predsjednik održava svoj autoritet i temelj je stabilnosti u ovom trenutku”, rekao je zastupnik Konstantin F. Zatulin, ali je upozorio: “Jasno je da svaki sustav ima svoje granice.”
