29 Januara, 2023

Prijava

Trend pada upisa na studij agronomije: Ima li egzistencije bez mladih i poljoprivrede?

U prvom upisnom roku tek 66 njih se odlučilo prijaviti, no neki programi su ostali bez polaznika.

Do sredine septembra trebalo bi biti poznato koliko mladih iz Bosne i Hercegovine će krenuti na studije poljoprivrede na čak sedam univerziteta. U prvom upisnom roku tek 66 njih se odlučilo prijaviti, no neki programi su ostali bez polaznika.

Malo je vjerovatno da će slika biti bolja nakon drugog roka, no, teško je uperiti prst u jednog krivca.

BiH je jedina zemlja u Evropi, a vjerovatno i svijetu, koja nema državno ministarstvo za oblast agrara, niti poljoprivrednici imaju povlastice poput plavog dizela, i tu smo također jedinstveni. Potencijala ima, ali se proizvodnja svodi na svega 20 do 30 posto ukupnih potreba hrane. Dakle, oko 80 posto je uvoz.

Trend pada interesa

Profesor dr Muhamed Brka, dekan Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, kaže da godinama prate razvoj situacije i provode aktivnosti upoznavanju maturanata sa značajem ovog zanimanja. Navodi kako je pad broja upisanih studenata prisutan u široj regiji, kao i generalno broja učenika u osnovnom i srednjem obrazovanju što može biti posljedica dijelom pada nataliteta, a dijelom iseljavanja mladih.

– Stanje na domaćem i globalnom tržištu rada za mlade ljude vrlo direktno propagira neka druga zanimanja. To je sve problem šire zajednice i tome bi se trebalo sistemski pristupiti. Strategije obrazovanja se rade na nivou kantona, a trebala bi biti jedna na državnom ili barem federalnom nivou, ističe profesor Brka.

On dalje navodi kako je lijepo podržati trenutno popularna zanimanja, ali ako na taj način direktno potpomažemo inostranstvu, onda se nešto mora poduzeti na tom planu.

– Ovdje moram naglasiti da nisam protiv da mladi odu vani, ali ono što je zabrinjavajuće je masovnost ove pojave.

Žalosno, ali je činjenica, da je BiH imala za izvoz mladog educiranog kadra, a evidentno je da i bez toga ostaje. Dekanesa Agromediteranskog fakulteta Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru, prof dr. Elma Temim ocjenjuje vrlo zabrinjavajućim podatak o nezainteresiranosti mladih za studije poljoprivrede, napomenuvši da svi mi svakodnevno trebamo hranu i to kvalitetnu, svježu, za čiju proizvodnju postoje izuzetno povoljni agro-ekološki uvjeti, ali je ona nedovoljna.

– Iako se broj mladih poljoprivrednika ne može 100 posto povezati s upisom na poljoprivredne fakultete, on je ipak jaka indicija za trend pada interesa mladih za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom. Jedan od razloga je nedovoljna briga i poticaji države za poljoprivredne proizvođače, a za mlade stručnjake pogotovo, ističe profesorica.

“Uvoz cvjeta”

Sve to ima za posljedicu uvoz hrane koja je upitnog kvaliteta. Ona smatra da je obrazovanje u oblasti poljoprivrednih nauka važno jer proizvodnja po sadašnjim tehnologijama nema budućnosti. Na ovom fakultetu je iz tog razloga otvoren novi smjer “Hortikulturni inženjering” – na kojem se student osposobljava za upotrebu informaciono-komunikacionih tehnologija u poljoprivredi.

– Htjeli smo studentima ponuditi nastavne planove i programe koji su usklađeni sa savremenim trendovima u razvoju pametne poljoprivrede. Čak se i u prodaji već koriste IKT pa se jednim klikom na računaru kupuju poljoprivredni proizvodi, napominje dekanesa.

Hoće li roboti brati bh. voće – bliži su nego što mislimo?

Profesor Brka je siguran da će obrazovanje u ovoj oblasti preživjeti krizu, ali ističe da je reorganizacija neminovna te dovodi u pitanje opravdanost postojanja toliko poljoprivredno-prehrambenih fakulteta na 3,2 miliona stanovnika. Ocjenjuje to neodgovornim pristupom koji neracionalno koristi svoje ionako skromne resurse.

– S obzirom na veličinu države, a uzimajući u obzir kvalitet i tradiciju koju ima Poljoprivredno-prehrambeni fakultet u Sarajevu, bilo je logičnije ponuditi stipendije budućim studentima iz različitih regija, a ne otvarati nove ustanove koje nemaju odgovarajuće ljudske i infrastrukturne resurse, dodaje on.

Ne mogu sami riješiti problem

Oba sagovornika ističu da konstantno rade na promociji fakulteta, ali i zanimanja. Svojim aktivnostima, kako navode, na različite načine nastoje animirati i zainteresirati učenike, međutim, rezultat je izostao. Upravo tu se nametnulo i pitanje opravdanosti postojanja smjerova za koje nema interesa.

– Bez obzira na to što smo spremni ponuditi dodatne atraktivne module, fokus nam mora biti primarna poljoprivredna proizvodnja i prehrambena industrija, jer bez tih znanja ne možete ni dobiti stručnjaka u ovoj oblasti, jasan je Brka.

Njegova kolegica iz Mostara također smatra da bi trebalo ponuditi kandidatima veći izbor, napomenuvši kako se treba prilagođavati zahtjevima i interesima budućih studenata.

– Ali bez uključivanja svih odgovornih strana teško ćemo riješiti nagomilane probleme i pokrenuti razvoj poljoprivrede, zaključuje Temim.

Oboje su stava da visokoobrazovne institucije ne mogu same riješiti ovaj problem, u koji se moraju uključiti sve strukture vlasti. A, ovdje opet jedna činjenica – BiH nema krovno ministarstvo za obrazovanje, upravljanje je na entitetskim, odnosno kantonalnim nivoima, pa se i tu nagomilava samo administracija.

Odbrana šutnjom

Svršeni studenti, iako imaju mnogo toga za reći, šute. Većina njih razumije mlade koji se opredjeljuju za neka modernija zanimanja, jer kako su nam rekli, pod uvjetom anonimnosti, i sami razmišljaju o prekvalifikaciji. Javno svoj stav ne iznose, a jasno je i zašto – treba se zaposliti, piše agroklub.ba.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i uključite se u našu Viber zajednicu.

Podjeli:

Share on facebook
Share on twitter
Share on pinterest
Share on linkedin
Na pravom putu

Slične vijesti