Godinu dana pošto su talibani ponovo preuzeli vlast u Avganistanu, ekonomija je u lošem stanju zbog suša, pandemije i manjka povjerenja u vladu, piše danas Glas Amerike (VoA).
U vreme Ašrafa Ganija, koga je podržavao Zapad, oko 75 posto sredstava, od ukupno 5,5 milijardi dolara godišnjeg budžeta, stizalo je u vidu strane pomoći. Ali, ta pomoć od SAD i drugih zemalja je prestala da stiže pošto su talibani preuzeli vlast.
Organizacije koje direktno pomažu narodu Avganistana, nastavile su to da rade, ali je zbog krize sa hranom i prirodnih katastrofa situacija pogoršana – pa se procjenjuje da skoro 20 miliona stanovnika nema dovoljno hrane, što je polovina populacije od oko 39 miliona stanovnika.
SAD su preko Kancelarije UN za humanitarna pitanja donirale 425 miliona dolara, od ukupno 1,67 milijardi.
Talibani su, sa druge strane, uspješni u prikupljanju prihoda od poreza, posebno carinskih – pa su od decembra 2021. do juna 2022. sakupili 840 miliona dolara na carini, kao i kroz izvoz uglja i voća u Pakistan.
Iako su se SAD i talibani dogovorili da se odmrznu neka sredstva iz fondova, i dalje postoje značajne razlike između dvije strane. Jedna od glavnih je nastojanje talibana da obrazovanje i slobodu govora prilagode tumačenju islamskog prava.
Odmah po dolasku na vlast, proklamovali su da će prava žena tumačiti po šerijatskom zakonu.
Uprkos obećanju da će djevojčice od 7. do 12. razreda ponovo krenuti u školu u martu ove godine, to se nije dogodilo, jer su talibani rekli da im treba još vremena da organizuju nastavu odvojeno za djevojčice i dječake. Do danas, djevojčice u većem dijelu zemlje nisu krenule u školu, dok dječaci idu redovno.
U nekim krajevima, međutim, djevojčice pohađaju nastavu – u pojedinim školama u Kabulu, Kunduzu, Mazar-i-Šarifu. I neke privatne škole zaobilaze vladinu zabranu.
Aktivistkinja Paštana Durani kazala je za Glas Amerike da u tajnosti vodi četiri razreda sa oko 400 djevojčica.
U prethodnoj vladi talibana, u škole je išlo oko 5.000 djevojčica, a taj broj se do 2018. popeo na 3,8 miliona, prenosi Beta.
Na prvoj konferenciji za novinare po dolasku na vlast u avgustu 2021, talibani su rekli da će mediji biti „slobodni i nezavisni”, ali su mjesec dana kasnije izdali seriju uputstava za medije za koje kritičari kažu da su maltene cenzura, piše VoA.
Novinarke ne mogu da rade u državnim medijima, a one koje rade u privatnim moraju da pokriju lice ako se slikaju za televiziju. Novinari u nekim provincijama moraju da traže dozvolu od lokalnih vlasti prije nego što nešto objave, a medijima je zabranjeno da emituju popularne serije poput sapunica i zabavne programe. Također, zarada od oglašavanja je smanjena, pa su mnogi i zatvoreni.
Avganistan je pao s 156. na 180. mjesto na listi slobode medija Reportera bez granica.
Osim medijskih restrikcija, talibani su propisali da muškarci koji rade za vladu moraju da nose bradu i islamsku nošnju, gradski parkovi moraju biti rodno razdvojeni, a žene ne smiju da putuju avionom bez pratnje muškarca. Vlasnicima radnji naređeno je da lutkama iz izloga izvade glave.
Talibansko Ministarstvo za propagiranje vrline zabranilo je ženama da borave u javnim kupatilima u provincijama Balk i Herat.
Talibani se suočavaju sa najvećom prijetnjom koja dolazi od Islamske države iz provincije Korasan, takozvani ISIS-K.
Iako je broj napada smanjen otkako su talibani došli na vlast, desila se serija bombaških u maju 2022, za koje je odgovornost preuzela Islamska država.
Na međunarodnom planu, talibane nije priznala nijedna strana zemlja, ali su pozvani na međunarodnu konferenciju u Taškent u Uzbekistabu, koja uključujue delegate iz 30 zemalja, među njima i EU, SAD, predstavnike UN.
Zapadne vlade insistiraju da talibani poboljšaju politiku prema ženama i ljudskim pravima, pre nego što uspostave odnose sa njima.
Kina je održala direktnu komunikaciju sa talibanima i održano je nekoliko sastanaka.
