Od 1. septembra po skraćenoj proceduri će biti raspisivani tenderi za kupovinu napuštenih državnih skladišta i pogona
Privatizacija u Ukrajini bila je planirana još prošle godine, ali je odluka vlade da ona počne 1. septembra, šest mjeseci posle početka rata, ipak neočekivana. Premijer Denis Šmigal u četvrtak je tokom razgovora s čelnicima regiona najavio da je predsjednik Volodimir Zelenski postavio sprovođenje tog zadatka kao prioritet, a da su vlada i Rada odobrili neophodan zakonodavni okvir.
U skladu s tim odlukama, čelnici regiona su dobili zadatak da na terenu pripreme sve što je potrebno za „male privatizacije” u selima i gradovima, gdje ljudi poznaju objekte koji godinama stoje ili se neefikasno koriste. Sada će biti omogućena kupovina ovih prostora po fer cijenama i zahvaljujući grant programima koji će motivisati preduzeća i ljude da otvore radna mjesta. Ukrajinski mediji pišu da će na prodaju građanima biti u prvom redu ponuđene napuštene i neiskorištene radionice, hale i slični objekti.
Silosi su do sada uglavnom bili stacionirani na istoku i u centralnoj Ukrajini, a sada vlasnici skladišta u blizini neprijateljskih dejstava pokušavaju da ih prebace na zapad i dalje u inostranstvo. Ono što je bilo skladišta na zapadu Ukrajine već je popunjeno, otuda i motiv za brzu reakciju vlade.
Šmigal je ukazao da se privatizacija odnosi naročito na oblast poljoprivrede, a procedura će biti skraćena sa 100 na 25 dana. Zahtjevi će moći da se podnose elektronskim putem. Prema riječima premijera, početkom septembra, prema rasporedu, biće raspisane licitacije za silose za skladištenje žita, a na tenderima će moći da učestvuju i operateri, s obzirom na aktuelni nedostatak kapaciteta. Ukrajina je do kraja maja izgubila skoro 13 miliona tona kapaciteta za skladištenje žita: dio je uništen u ratnim dejstvima, a dio je ostao na teritoriji koju sada drže donbaske i ruske snage.
U Ukrajini nema zabrane privatizacije u vreme rata, ali je nakon ruskog napada na Ukrajinu privatizacija blokirana jer nisu radili registri i notari, a Antimonopolski komitet nije izdavao dozvole. Krajem jula Vrhovna rada je usvojila zakon koji deblokira privatizaciju i ažurira njene procedure. Ovaj predlog zakona smanjuje proceduru i pojednostavljuje pripremu objekata za privatizaciju (bez revizije, popisa, procene vrednosti imovine) i ubrzava licitaciju. Vladini službenici kažu da će postupci prodaje državne imovine sada postati brži, transparentniji i, shodno tome, pogodniji za poslovanje. Zahvaljujući ažuriranim zakonskim normama, poljoprivrednici će moći da kupuju i modernizuju nefunkcionalne državne pogone za čuvanje i preradu žita, čime će se djelimično riješiti pitanja skladištenja i prerade žitarica.
Međutim, bivši predsjednik Vrhovne rade Dmitrij Razumkov kritikovao je usvojeni zakon tvrdeći da je skupština otvorila „Pandorinu kutiju” glasajući za privatizaciju sa 233 glasa „za”. Na svom facebook profilu on je napisao da ratno stanje u kojem se vrijednost grivne mijenja iz sata u sat nikako nije pogodno vreme za rasprodaju državne imovine. Bivši poslanik Sluge naroda, a sada samostalni poslanik u skupštini, naveo je da je ovim zakonom predviđeno da se u slučaju prve neuspješne aukcije početna cijena umanjuje za 50 posto i da se objekat može otkupiti i ako je podnijeta samo jedna prijava za učešće na aukciji. A to je, navodi Razumkov, direktan put ka stvaranju monopola. Zbog toga je on glasao protiv ovog zakona i tvrdi da potpune informacije o kupcu neće biti dostupne javnosti.
Značajne promjene su napravljene i u postupcima velike privatizacije – to se tiče prodaje objekata čija je knjigovodstvena vrijednost veća od 250 miliona ukrajinskih grivni. Sve takve aukcije su prenete na sajt „Transparentno. Prodaja” – sistem onlajn aukcija za prodaju i zakup imovine.
