Predsjednik Turske je prvi lider neke države NATO-a koji ide u posjetu Rusiji posle vojne intervencije u Ukrajini
Posle uspješnog posredovanja u postizanju dogovora Rusije i Ukrajine o izvozu žitarica, Turska nastavlja diplomatske aktivnosti kako bi se uspostavio mir u regionu Crnog mora. Predsjednici Rusije i Turske, Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan sastati će se danas u Sočiju i razgovarati o bilateralnim i regionalnim pitanjima, zvanično je potvrđeno u Ankari i Moskvi. Predsjednik Turske je prvi lider neke zemlje NATO-a koji ide u posjetu Rusiji posle vojne intervencije u Ukrajini, koja je počela 24. februara.
Na dnevnom redu jednodnevne posjete biće bilateralna pitanja, kao i pokušaj Ankare da se pronađe političko rešenje krize u Ukrajini, pošto Erdogan od početka sukoba nastoji da u Istanbul za isti sto dovede Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina, tvrde lokalni mediji. Detalji se ne iznose, ali se saznaje da će posle uspješnog dogovora oko izvoza žitarica Ankara sada pokušati da posreduje kako bi se našlo i političko rešenje za sukob u Ukrajini.
„Dogovor o transportu žita, u kojem je Ankara imala ključnu ulogu, mogao bi da stvori povoljnu klimu i za razgovore o prekidu oružanih operacija u Ukrajini i pronalaženju političkog rešenja. Nadamo se da ćemo uskoro imati dobre vijesti o novim susretima na više nivoa uključujući i šefove država dvije zemlje”, kaže Ibrahim Kalin, spoljnopolitički savjetnik turskog predsjednika.
Ali to sigurno neće ići brzo i bez novih trzavica, pošto su Kijev i Moskva krajem marta prekinuli pregovore o pronalaženju mirnog rešenja. Erdogan održava stalne kontakte, telefonske ili direktne, sa Zelenskim i Putinom, kako bi, prije svega, sačuvao bezbjednost svoje zemlje.
Prije dvije sedmice lideri Rusije i Turske sreli su se u Teheranu, gdje su s domaćinom Ebrahimom Raisijem razgovarali o političkom rešenju krize u Siriji. Tri zemlje već godinama uspješno balansiraju i dosad su uspjevale da izbjegnu direktne međusobne sukobe, iako na Bliskom istoku podržavaju različite strane: Teheran i Moskva sirijskog predsjednika Bašara el Asada, a Ankara opozicione grupe. To pitanje će 5. avgusta također biti na stolu u Sočiju, pogotovo što Ankara najavljuje prekograničnu vojnu intervenciju protiv „kurdskih terorista” u pograničnom području Sirije, čemu se Moskva protivi.
Ohrabrena dogovorom oko žita, Ankara sada pokušava da zaustavi dalje zaoštravanje krize u Ukrajini, koja bi mogla da se prelije u druge zemlje u regionu. To potvrđuje pojava pomorskih mina koje su duže vreme nekontrolisano plutale Crnim morem i ugrožavale i turske ribare. Tu su i Bosfor i Dardaneli, na čijim obalama živi gotovo 20 miliona ljudi, dakle svaki četvrti stanovnik Turske. Sada su mine uklonjene kako bi ukrajinski brodovi mogli bezbjedno da transportuju žito do kupaca na Bliskom istoku i Africi, ali u Ankari očigledno strahuju od novih bezbjedonosnih izazova.
Dogovor koji je prošle sedmice, uz podršku Ujedinjenih nacija, postignut u Istanbulu, kako je rekao generalni sekretar Antonio Guteres, predstavlja „svetionik nade” za rešenje krize u Ukrajini, ali u ovom trenutku predsjednici Rusije i Ukrajine ne pokazuju spremnost da se nađu za istim stolom. U Moskvi smatraju, kako saznaju istanbulski mediji, da taj susret treba dobro pripremiti da se ne bi pretvorio u puku razmjenu optužbi i samoreklamiranje jedne strane, dok u Kijevu očigledno pokušavaju da prethodno povrate izgubljene teritorije na istoku zemlje kako bi stekli bolje pozicije za pregovaračkim stolom.
„Moramo da vodimo računa o našim nacionalnim interesima”, odgovaraju u Ankari na kritike saveznika da Turska, igrajući na dvije karte, ne vodi dovoljno računa o interesima NATO-a, čiji je član već sedam decenija. Predsjednik Erdogan, podsjetimo, osudio je „rusku aneksiju Krima” i podržava teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, ali je odbio da uvede sankcije Moskvi pošto Turska s Rusijom ima ogromnu robnu razmenu (40 milijardi dolara godišnje), uvozi 50 odsto potrebnog tečnog gasa i kupila je ruske raketne sisteme S-400, što je izazvalo oštre kritike u alijansi, pogotovo u Pentagonu. Ankara i s Kijevom ima razvijene odnose i saradnju, ekonomsku i vojnu, i prodaje mu dronove „bajraktar”, što je izazvalo kritike u Moskvi.
