Nedavno potpisani sporazumi u Istanbulu o nesmetanom izvozu ukrajinskog žita iz crnomorskih luka automatski su oborili cijenu pšenice na berzama. Iako je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan izjavio da će izvoz krenuti narednih dana, odmah nakon što je vijest o sporazumu objavljena u javnosti, cijena pšenice na evropskom tržištu pala je za 18 eura po toni – na 333 eura, izvjestio je njemački specijalizovani portal „Agrarhojt”, a prenosi Agroklub.
Ovo je bilo i donekle očekivano jer se već dugo spekuliše da su u skladištima zarobljeni milioni tona ukrajinske pšenice i drugih žitarica.
U međuvremenu, kopnenim putevima i evropskom željeznicom, uz dosta problema zbog pretovara kontingenata, transportovane su manje količine. Poljska je bila preplavljena ukrajinskim jeftinim žitom što je dovelo do naglog pada cijena domaće pšenice i revolta tamošnjih ratara. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je da ta zemlja na raspolaganju ima žitarica za prodaju u vrijednosti od 10 milijardi dolara i da je sada dobila šansu da izveze i novi rod, prenio je Rojters.
Ono što je za sada poznato jeste da potpisani dokument garantuje sigurno funkcionisanje izvoznih ruta u Crnom moru, a obuhvata uspostavljanje koordinacionog centra pod okriljem Ujedinjenih nacija, deminiranje ukrajinskih luka, zajedničke inspekcije na izlazima i ulazima u luke i napore da se osigura sigurnost izvoza. Brodovi bi bili podvrgnuti dvadesetčetvoročasovnoj kontroli kako bi se osiguralo da ne prenose oružje.
Koordinacioni centar za izvozne pošiljke bio bi u Istanbulu, u Turskoj, a uključivao bi zvaničnike UN, Turske, Rusije i Ukrajine. Ovaj sporazum omogućio bi i Rusiji nesmetani izvoz svog žita i đubriva. Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov, posle potpisivanja memoranduma, podsjetio je da hrana nije bila direktno uvršćena u antiruske sankcije. Međutim, ruskim brodovima koji transportuju hranu zabranjeno je pristajanje u strane luke, a strani brodovi ne mogu da pristanu u ruske luke da bi preuzeli žitarice.
Lavrov je podsjetio da se sankcije odnose na plaćanje međunarodnog osiguranja i drugih usluga što je samo pogoršalo globalnu nestašicu hrane. Naglasio je da ova kriza nije nastala zbog greške Rusije već je izazvana prekidima lanaca snabdijevanja zbog pandemija virusa korona i nekontrolisanim štampanjem novca u SAD i Evropskoj uniji, prenijela je agencija Tas.
Moskva je i ranije najavila da je spremna da ublaži izvoz žitarica iz Ukrajine ako se ukinu ograničenja na izvoz ruske hrane ali i ako Kijev očisti svoje luke od mina.
Glavni sekretar UN Antonio Gutereš pozvao je ove dvije zemlje da u potpunosti sprovedu taj dokument koji otvara put „znatnim količinama komercijalnog izvoza hrane” iz tri ključne ukrajinske luke, preneo je „Skaj njuz”. Gutereš je kazao da će sporazum koristiti zemljama u razvoju na ivici bankrota i najugroženijim ljudima. Očekuje se da će doći do stabilizacije globalnih cijena hrane koje su i dalje na rekordnom nivou, što je prava noćna mora za države u razvoju.
Kada je riječ o domaćem tržištu, na Novosadskoj berzi navode da je, prošle nedelje, najveći uticaj na trgovanje imalo ukidanje kvota za izvoz pšenice i kukuruza na osnovu uredbe koju je donijela vlada. Nastavljeno je pojačano interesovanje za kupovinu kukuruza čija cijena i inače već nekoliko nedelja konstantno raste.
– Kao i tokom prethodnog perioda, najviše se trgovalo ovom žitaricom. Kupci su bili krajnji potrošači i izvoznici. Srednja cijena bila je 32,88 dinara za kilogram bez PDV-a i u odnosu na prethodnu sedmicu kukuruz je bio skuplji za 3,59 odsto.
Vest o ukidanju izvoznih kvota uticala je na povećanje aktivnosti na tržištu pšenice. Još nije saopšteno kako je sporazum iz Istanbula uticao na cijenu ove žitarice ali se očekuje da će to zavisiti od daljeg razvoja situacije i dinamike isporuke ukrajinskog žita.
– I dalje su učesnici najviše bili skoncentrisani na otkup pšenice preko Republičke direkcije za robne rezerve. Do sada je ponuđeno 108.000 tona, od oglašenih 131.000, po cijeni od 40 dinara za kilogram – navode brokeri. Naglašavaju da je na berzanskom tržištu tražnja za pšenicom rasla kako je nedelja odmicala što se podudara s najavom Ministarstva poljoprivrede da vlada planira da dozvoli slobodan izvoz žita i kukuruza.
Ugovori za novi rod su zaključivani u cjenovnom rasponu od 34,50 do 37 dinara bez PDV-a, u zavisnosti od parametara kvaliteta, a statistički prosečna cijena pšenice bila je u padu za oko dva posto u odnosu na prethodni period. Najveći rast cijene zabilježen je kod soje, najviša ponuđena cijhena bila je 80 dinara za kilogram bez PDV-a, uz obračun kvaliteta. Ipak, iako je ponuda bila veća interesovanje za kupovinom te uljarice bilo je malo. Kupci su bili domaći prerađivači, ostvarena srednja cijena bila je 76,50 dinara za kilogram bez PDV-a, što je rast za 7,75 procenata.
Plan B posle napada na Odesu
Sjedinjene Američke Države rade sa Ukrajinom na planu B kako bi se izvezle žitarice iz te zemlje, nakon ruskog napada na luku Odesa, saopštila je direktorka američke Agencije za međunarodni razvoj Samanta Pauer, a prenosi Tanjug.
Napad je izveden dan nakon što su Kijev i Moskva potpisali u Istanbulu sporazum o deblokadi izvoza žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka, što je dovelo do gnijeva i zabrinutosti oko budućnosti postignutog dogovora, a sve sa ciljem da se izbjegne globalna kriza izazvana ratom, prenio je Si-En-En.
„Plan B uključuje kopnene, železničke i rečne puteve, barže, prilagođavanje šinskih sistema da budu u skladu sa onima u EU, tako da izvoz može da ide znatno brže. Dosad smo živjeli po nekom planu za vanredne situacije, jer nema šanse da vjerujete bilo čemu što Vladimir Putin kaže”, navela je Pauerova.
