Nakon sarajevske i tuzlanske premijere, teatarski spektakl „Ljetopis o kralju Tvrtku“ bit će ponovo izveden u Sarajevu, u okviru Festivala Baščaršijske noći, večeras u 21 sat , u ambijentalnom prostoru unutar austrougarske tvrđave na Spomen-parku Vraca.
Predstava će na tom mjestu biti simbolično izvedena na Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine protiv fašizma.
Tim povodom je proteklih dana na Vracama trajala i velika akcija čišćenja prostora unutar austrougarske tvrđave, a koju su provodili Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo u saradnji sa KJKP “Rad” i “Park”.
Ulaznice za predstavu će biti besplatne, ali će zbog ograničenog kapaciteta prostora tvrđave njihov broj biti limitiran na 120. Zainteresovani će moći preuzeti ograničen broj ulaznica na blagajni JU „Bosanski kultutni centar KS“ (Branilaca Sarajeva 24.) danas od 9 do 13 sati.
Izvođenje predstave na Spomen-parku Vraca se realizuje u organizaciji JU „Bosanski kulturni centar KS“ i SABNOR-a KS.
Isti dan, u srijedu 27. jula, Savez antifašista i boraca NOR-a u Kantonu Sarajevo – SABNOR KS, će na prostoru Nacionalnog spomenika Spomen-parka Vraca, od 10 do 18 sati, održati prigodan program povodom obilježavanja 27. jula – Dana ustanka naroda Bosne i Hercegovine protiv fašizma.
U 10 sati, će biti upriličeno slikanje mladih umjetnika na velikom platnu, impresije na temu „USTANAK“, što se odnosi i na grafitere, kao svojevrsnu Gerniku koja će biti darovana Historijskom muzeju za projektovani “Paviljon antifašizma“.
U 12 i 30 sati bit će predstavljanje aktivnosti na reparaciji spomenika Stratište –„Žena borac“ na Vracama.
U 13,00 sati održat će se polaganje cvijeća i obilazak memorijalnog parka.
U 14,00 sati, bit će održan prigodan čas historije o Danu ustanka i memorijalnom kompleksu.
U 15:00 sati, bit će predstavljeno djelovanje nevladinih organizacija i udruženja slične provenijencije i plasman na društvene mreže.
U 16,00 sati održat će se ambijentalna tribina u sklopu memorijala sa eminentnim gostima pod geslom „Padaj silo i nepravdo“ ili „Za šta bi danas bilo neophodno izraziti nezadovoljstvo i na koji način?“.
U 17,00 sati nastupit će DJ animator, a nakon njega polaznici pop-rock škole sa prikladnim muzičkim programom, sve do početka pozorišne predstave.
U 21 sat, na prostoru tvrđave bit će izvedena predstava „Ljetopis o kralju Tvrtku“.
Predstava „Ljetopis o Kralju Tvrtku“ nastala je u režiji Dine Mustafića po istoimenom romanu Jasmina Imamovića, dok je dramatizaciju uradio poznati dramski pisac Željko Hubač. Produkciju projekta vode JU “Bosanski kulturni centar KS” i UG „Scena“, dok su producenti projekta Jasmin Duraković i Amira Kudumović.
Tekst se bavi životom velikog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića i dramski je prikaz ličnosti ove velike historijske ličnosti BiH i Balkana. Akcent dramske predstave je na unutrašnjim odnosima njegovog porodičnog i društvenog okruženja u kojem je živio i djelovao. Predstava je istovremeno i melodrama o privatnom životu Kralja Tvrtka.
Autorsku ekipu projekta, osim Dine Mustafića i Željka Hubača, čine renomirani umjetnici iz BiH: scenograf Osman Arslanagić, kostimograf Amra Zulfikarpašić, dok je muziku komponovao Damir Imamović.
U predstavi igraju poznati bh. glumci: Muhamed Hadžović, Senad Bašić, Kaća Dorić, Helena Vuković, Vanja Matović, Mirna Jogunčić, Mirza Ćatibušić, Elmir Krivalić, Mehmed Porča, Enes Salković.
Osim u velikoj dvorani JU „Bosanski kulturni centar KS“ planirano je da se predstava igra i u ambijentalnim prostorima srednjevjekovnih tvrđava i kula u BiH, ali i u drugim teatarskim kućama i kulturnim centrima u BiH i regiji.
Projekat je nastao uz podršku Vlade Kantona Sarajevo, Ministarstva kulture i sporta KS i drugih partnera i sponzora.
O SPOMEN PARKU VRACA
Spomen-park nalazi se u dijelu sarajevskog naselja Vraca, smještenog na sjevernim padinama Trebevića. Nacionalni spomenik obuhvata zemljište označeno kao k.č. broj: 1173 i 170 (stari premjer) i 3077 i 3078 (novi premjer), k.o. Novo Sarajevo II, broj z.k. uloška CXXX/541 i CXXXV/72, općina Novo Sarajevo, Federacija Bosne i Hercegovine.
Predio Vraca, na kojem je izgrađen Spomen-park, je smješten u zoni individualnog stanovanja brdskih dijelova grada, sa dosta zelenila. Spomen-park je smješten na dominantnoj koti, na prostoru oko austrougarske tvrđave. Prostor kompleksa je sa svih strana ograničen kolskim komunikacijama i zaokružuje cjelinu od oko 6,0 ha. Položaj kompleksa u odnosu na grad je takav da on dominira nad dijelovima naselja iznad kojih se nalazi – Grbavica i Kovačići, a vidljiv je i sa drugih lokacija u gradu. Nadmorska visina kompleksa je cca. 642,00 m nadmorske visine, te je za 118,00 m viši od prostora Grbavice. Sa ovog prostora pruža se dobar pogled na novoizgrađeni dio grada, kao i prema okolnim brdima.
Cjelokupan kompleks je smješten na jednom grebenu eliptičnog oblika, koji se proteže od jugoistoka prema sjeverozapadu. Morfološki, ovaj izduženi brijeg se pruža strmim stranama u svom zapadnom dijelu i znatno blažim u istočnom, tj. sjeveroistočnom dijelu prema okolnom prostoru. Na samom vrhu se nalazi manji plato na kojem je smještena austrougarska tvrđava. Najviša kota terena je na 678 m nadmorske visine.
Historijski podaci:
U doba austrougarske uprave izgrađen je niz fortifikacijskih objekata, kasarni, festunga i karaula oko Sarajeva, ali i ostalih mjesta u BiH. Krajem XIX stoljeća Austro-Ugarska, na obroncima Trebevića na južnom dijelu grada, na prostoru koji je na austrougarskim kartama označen imenom VRATCA, što po nazivu asocira na mala vrata kroz koja se ulazilo u grad, gradi utvrdu.
Izgradnja vojne tvrđave se završava 1898. godine. Fortifikacijski objekat na Vracama građen je kao “blokhauz”, kamena utvrda kakve se grade duž komunikacija i saobraćajnica. U prvoj fazi izgradnje, ovakvi objekti su građeni od kamena, kao izuzetno masivni. U drugoj fazi gradnje, poslije 1903. godine, ovakvi objekti grade se od betona i armiranog betona.
Za vrijeme II svjetskog rata, pored stradanja u sarajevskim zatvorima, na Vracama i drugim stratištima na području Sarajeva (Merhemića ciglana u Velešićima, Bentbaša, Kozija ćuprija, Hreša i dr.), vršena su masovna hapšenja i deportiranje građana Sarajeva u nacističke logore širom Evrope. Tako je u periodu od maja do decembra 1942. godine iz Sarajeva, bez suđenja, odvedeno u koncentracione logore preko 1300 ljudi.
„Smatra se da je za vrijeme trajanja rata, kroz sarajevske logore prošlo oko 103.000 lica. Od toga je na području Sarajeva likvidirano 24.000….
Iz grada Sarajeva i njegove bliže okoline učestvovalo je u oružanim jedinicama JA oko 16.000 boraca. 2.039 boraca, od kojih je 26 narodnih heroja, je poginulo. Imena 9.091 žrtve fašističkog terora nalazila su se na zidovima atrija tvrđave. Ako se tom broju dodaju i imena žrtava nacističko-fašističkog bombardovanja grada u toku 1941. godine, dobije se broj od blizu 12.000 žrtava – gotovo svaki sedmi stanovnik tadašnjeg Sarajeva.“ (Odbor za izgradnju Spomen-parka, grupa autora, 1985. godine)
U tom periodu, objekat tvrđave Vraca je pretvoren u službeno stratište i gubilište gdje su ubijani građani grada Sarajeva, bilo u pojedinačnim ili masovnim egzekucijama. Na Vracama su, od sredine 1941. godine pa tokom cijelog četverogodišnjeg rata, vršena stalna pogubljenja. Vršena su masovna ubijanja, a sa približavanjem kraja II svjetskog rata ubijanja su postala intenzivnija. Ubijani na Vracama su i sahranjivani na Vracama. Također, na tom mjestu je zakopavana i većina zatočenika ubijenih ili preminulih u policijskim mučilištima u Sarajeva.
Poslije II svjetskog rata, tvrđava na Vracama je bila napušteni vojni objekat. Budući da su Vraca, stratište i gubilište u gradu Sarajevu, postala sinonim otpora i borbe građana protiv fašizma, na ovom mjestu je izgrađen Spomen-park, a tvrđavi je data muzejska namjena.
