Rusija poručuje da je vreme da Amerika objelodani svoju ulogu u ukrajinskom puču 2014. godine
Džon Bolton, koji je bio savjetnik za nacionalnu bezbjednost u vladi Donalda Trampa, priznao je da je planirao državne udare po svijetu, a kao primjer je naveo neuspješni pokušaj da se s vlasti ukloni venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro.
Kao jedan od zvaničnika u bivšoj administraciji, Bolton je u intervjuu za CNN odgovarao na pitanja o upadu Trampovih pristalica u Kongres. Prema njegovoj ocjeni, taj događaj nije bio „udar na američku demokratiju”, niti „pažljivo isplanirani državni udar”, jer, kako je objasnio, Tramp nije sposoban da organizuje tako nešto. Pojasnio je: „Kao neko ko je pomagao da se isplaniraju državni udari – ne ovdje, već na drugim mjestima – mogu da vam kažem da oni iziskuju mnogo posla.”
Bolton je tvrdio da na osnovu sopstvenog iskustva može da potvrdi da državni udari zahtjevaju ozbiljno planiranje i da Tramp sigurno nije bio neko ko je tako radio stvari jer je stalno skakao s ideje na ideju.
Kad je novinar pitao bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost gdje je planirao smjene režima, Bolton je pomenuo neuspjeli pokušaj smjene Nikolasa Madura. Nije htio da iznosi pojedinosti, ali je podsjetio da nisu urodili plodom pokušaji da se ukloni čavistički predsjednik, „mada mi (Amerika) nismo imali mnogo veze s tim”. Kako je ocijenio Bolton, venecuelanska opozicija nije uspjela da smijeni nelegitimnog predsjednika, a Tramp nije „ni upola sposoban koliko venecuelanska opozicija”.
Kad je voditelj rekao: „Osjećam da postoje druge stvari (o državnim udarima u inostranstvu) o kojima mi ne govorite”, Bolton je odgovorio: „Siguran sam da postoje”.
Nedugo nakon što je Trampova administracija 2019. priznala venecuelanskog opozicionog lidera Huana Gvaida za legitimnog predsjednika, Bolton je izjavio da su, kad je riječ o južnoameričkoj zemlji, „sve opcije u igri”. Ova izjava je tumačena kao najava američke vojne intervencije za smjenu Madurovog režima. I pored protesta opozicije i građana, Maduro je ostao na vlasti.
Do američke intervencije nije došlo, iako je Bolton poznat kao spoljnopolitički jastreb i čovjek koji je podržavao ratove u Iraku i Avganistanu i zahtjevao smjene režima i vojne intervencije na Kubi, u Sjevernoj Koreji i Iranu. Napravio je karijeru u Stejt departmentu za vrijeme republikanskih predsjednika, a za vreme Džordža Buša Mlađeg bio je američki ambasador u Ujedinjenim nacijama. Tramp ga je izabrao za savjetnika za nacionalnu bezbjednost 2018, ali ga je otpustio godinu i po kasnije. Kako su mediji tada prenosili, sukob između njih dvojice izbio je zbog toga što Tramp nije želio da posluša Boltonov savjet i uđe u rat s Iranom.
Iako nema zvaničnih reakcija, Boltonova izjava je naišla na brojne komentare na društvenim mrežama. Ima i američkih novinara, analitičara i političara koji ne mogu da vjeruju da je bivši američki zvaničnik ležerno priznao da je planirao smjene režima po svetu. Drugi primjećuju da, dok Bolton ismijava druge (Tramp) da nisu naročito sposobni, sam se hvali neuspjelim državnim udarima ili uopšte ne shvata šta je izgovorio. Telesur, televizija koja najčešće odražava mišljenje venecuelanske vlade, tvitovala je: „Treba li zaista još nešto dodati? SAD imaju dugu istoriju državnih udara širom sveta. Ipak, potreban je viši nivo arogancije da biste to otvoreno priznali.”
Zvanični Karakas je 2020. optužio Ameriku da je uz pomoć „kolumbijskih plaćenika” pokušala da izvede državni udar u Venecueli. Čavisti su saopštavali da su sprkiječili pokušaj invazije sa mora i upad terorista iz Kolumbije na venecuelansku obalu, kao i da su ubili osmoro napadača i uhapsili još dvojicu. Opozicija je odbacivala navode da je to bio pokušaj smjene režima, navodeći da niko ne bi probao da izvede državni udar uz pomoć desetoro ljudi. Odgovornost za akciju preuzeli su bivši pripadnik američkih specijalnih snaga poznatih kao „zelene beretke” i penzionisani venecuelanski kapetan, koji su obučavali prebegle venecuelanske vojnike u kampovima u Kolumbiji da bi jednog dana mogli da uklone Madura. Njih dvojica su insistirali na tome da ih ne finansira američka vlada, već venecuelanska dijaspora na Floridi.
Rusija: vreme je da SAD priznaju svoju ulogu u puču na Majdanu
Reagujući na Boltonovo priznanje, prvi zamjenik stalnog predstavnika Rusije pri UN Dmitrij Poljanski rekao je da je vreme da SAD priznaju svoju ulogu u državnom udaru u Ukrajini 2014. godine. „Opšte je poznato da su SAD pokušale da svrgnu predsjednika Venecuele. Sad se čeka priznanje ključne uloge SAD u ilegalnom puču na Majdanu u Ukrajini 2014. godine, što je također javna tajna”, napisao je ruski diplomata na „Tviteru”, prenosi Tas.
Prema ocjeni portparolke ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marije Zaharove, izjave bivšeg američkog savjetnika za nacionalnu bezbjednost apsolutno su nova saznanja, koja zahtjevaju analizu.
„Ne sjećam se da je neko ko je bio na tako visokom položaju i ko je bio direktno odgovoran za međunarodnu politiku SAD javno pričao da se bavio planiranjem državnih udara u drugim zemljama. Dakle, ne podržavanjem ’demokratskih snaga’, kako su oni ranije govorili, ne pomaganjem razvoju demokratije, pluralizma i tako dalje. Nego na takav način, da čovek, koji je mnogo godina i za vreme različitih predsjednika imao vlast, sa uživanjem i apsolutno drsko kaže da se bavio planiranjem državnih udara u inostranstvu – ja se ne sjećam”, izjavila je Zaharova za radio Sputnjik.
Prema njenim riječima, to „zahtjeva, naravno, reakciju” i „zahtjeva dalju analizu”. „Zato što je važno znati u kojim drugim delovima svijeta su SAD planirale državni udar”, zaključila je ruska zvaničnica.
