27 Septembra, 2022

Prijava

Potrebna sinergija između privatnog i javnog zdravstva

Ministar zdravstva Kantona Sarajeva prof.dr Haris Vranić smatra da je izuzetno važno uspostavljanje javno-privatnog partnerstva između javnog i privatnog sektora, pogotovo u  segmentima gdje se osjeti deficitarnost usluga na koje ne može da odgovori javno zdravstvo.

Po njegovim riječima, javno zdravstvo mora biti osnovni stub kojem će se u svakom trenutku moći obratiti građani, ali je, podvlači, i privatni sektor izuzetno važan.

– Sinergija između privatnog i javnog sektora u budućnosti mora biti daleko bolja. Samim tim, mislim da će nas natjerati da nađemo nove načine finansiranja, da se ne oslanjamo samo na budžetsko finansiranje, odnosno po ovom Bizmarkovom modelu da zdravi liječe bolesne, nego da se uključi i budžetski dio sredstava države koji će učestvovati u finansiranju zdravstva – kazao je Vranić.

Poručio je da ne treba imati straha niti bojazni od privatnoga sektora.

– Privatni sektor ne misli da uništi javni sektor. Isto tako se nadam da javni sektor neće kočiti privatni sektor – kazao je ministar Vranić, koji je učestvovao na okruglom stolu “Uloga privatnog zdravstvenog sektora u zdravstvenom sistemu BiH“, koji je održanu okviru 13. dana BHAAAS-a u BiH u organizaciji Bosanskohercogovačko-američke akademije umjetnosti i nauka.

Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić je kazao da, ono što je vrlo bitno, u budućnosti uloga privatnog zdravstvenog sektora mora biti veća iz razloga što će se, na neki način, možda i smanjivati uplate putem doprinosa generalno u javno zdravstvo zbog problema koje imamo s emigracijom stanovništva.

– Tako da moramo tražiti definitivno nove modalitete kako finansirati zdravstvo u BiH – smatra Hadžić.

Napomenuo je da je naš sistem zasnovan na međugeneracijskoj solidarnosti, oporezivanju rada i na taj način usmjeravanju novca kroz doprinose generalno u zdravstveni sistem u BiH.

– Međutim, to dugoročno neće biti održivo i zbog toga moramo već sada evoluirati taj model na način da se, ono što se možda već sada oporezuje kroz potrošnju, vrati dijelom i zdravstvenom sektoru. Tu je ogroman potencijal u akcizama, pogotovo na proizvode poput duhana i alkohola, koji sada prikupljaju značajna finansijska sredstva, međutim ne vraćaju se namjenski niti u jednom feningu prema zdravstvenom sistemu BiH – naveo je Hadžić.

Po njegovim riječima, to bi trebalo postepeno raditi, povećavati namjensko usmjeravanje akciza, što je ustvari njihova svrha, prema zdravstvenom sistemu BiH.

Poručio je da je potrebno naći sinergiju između privatnog i javnog zdravstva, da li kroz neki vid javno-privatnog partnerstva, jer taj model uopšte do sada nije iskorišten u BiH u bilo kojem segmentu, pa tako i u zdravstvu.

-Na taj način možemo onda možda osloboditi neka javna sredstva koja imamo i usmjeravati ih u neke druge svrhe – mišljenja je Hadžić.

Direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo Muamer Kosovac smatra da je neophodno utvrditi deficitarnost usluga.

– To su u biti one usluge koje se ne mogu do kraja pružati u javnim zdravstvenim ustanovama, zbog više ograničenja. Tu je osnova tog partnerstva, ili kroz prošireno osiguranje, prošireni vid osiguranja, koji može itekako uticati na kvalitetniju uslugu u zdravstvu kroz privatni sektor – naveo je Kosovac.

Kako je istakao, to je spoj privatnog i javnog partnerstva koje je prisutno u mnogim zemljama u svijetu.

– Samo povećavanje konkurentnosti podrazumijevat će i povećanje kvaliteta usluge – zaključio je on.

Doc.dr. Rasim Jusufović sa Katedre za zdravstvenu ekonomiku Medicinskog fakulteta SSST u Sarajevu i direktor projekta ASA Bolnica Sarajevo je, govoreći o tome kako unaprijediti javno-privatno partnerstvo, kazao da bi bilo najbolje gledati kako i na koji način je to uređeno u zemljama u tranziciji zdravstvenih sistema.

– Možemo se ugledati na dosta zemalja. Sve te zemlje potiču iz socijalističkih starih sistema, pa da krenemo od Slovačke, Češke, Slovenije, Hrvatske itd. Te zemlje imaju jako dobro razvijena javno-privatna partnerstva, gdje privatni ponuđač preuzima neku javnu uslugu, isporučuje je korisniku te usluge, a za to se koriste javna sredstva i javni faktor plaća za to. Znači dovoljno bi bilo pogledati u tim zemljama kako i na koji način je to urađeno i predložiti čim prije kantonalne programe javno-privatnih partnerstva u oblasti zdravstva – smatra Jusufović.

Po njegovim riječima, kao i u nekim drugim sistemima u BiH postoji veliki jaz između trenutne ponude za zdravstvenom uslugom i potražnje.

– Taj jaz treba hitno i agilno, na neki način, zatvoriti. Upravo tu vidim ulogu privatne zdravstvene zaštite – zaključio je Jusufović.

Prof.dr.sci.med. Mirsad Kacila iz privatne zdravstvene ustanove “Centar za srce“ Sarajevo je mišljenja da reorganizacija zdravstvenog sistema nigdje, pa ni ovdje, neće ići bez privatnog sektora.

– Apeliram na sve strukture koje mogu donositi odluke da što prije shvate da privatni sektor treba da bude dio priče, jednako kao i javni, lakše će biti uraditi ovo što radimo – kazao je Kacila.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i uključite se u našu Viber zajednicu.

Podjeli:

Share on facebook
Share on twitter
Share on pinterest
Share on linkedin
Na pravom putu

Slične vijesti