29 Marta, 2024

Prijava

Gas za EU od sada dolazi sa istoka Mediterana

U Kairu potpisan sporazum Izraela, Egipta i EU, po kome će izraelski gas biti gasovodom prebacivan do Egipta, a odatle tankerima u tečnom stanju do Evrope.

Izrael, Egipat i Evropska unija potpisali su u Kairu sporazum koji predviđa transfer gasa sa izraelskih podmorskih polja postojećim gasovodom do Egipta, gdje će biti prebačen u tečno stanje i tankerima dopreman do Evrope.

„Toplo pozdravljam potpisivanje ovog istorijskog sporazuma između Egipta, Izraela i EU”, izjavila je u Kairu predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. „Zahvalna sam što će Izrael povećati svoje energetsko snabdijevanje unije.”

Otkako su na istoku Mediterana otkrivene velike podmorske zalihe prirodnog gasa, Izrael i Egipat su poslednjih godina postali važni izvoznici, a sporazum je sklopljen u okviru evropskih napora da znatno smanje zavisnost od ruskog gasa, koji na energetskom tržištu EU učestvuje sa 40 posto.

Izrael u svojim teritorijalnim vodama ima dva polja za eksploataciju gasa čije su rezerve procenjene na 690 milijardi kubnih metara, dok se priprema otvaranje i trećeg. Egipatska postrojenja nisu bila aktivna od događaja 2011, kada je oboren režim Hosnija Mubaraka, ali ih je poslednjih godina predsednik Abdul Fatah el Sisi modernizovao. Prije četiri godine potpisan je 15 milijardi dolara vrijedan sporazum s jednom izraelskom kompanijom i njihovim američkim partnerom za transport gasa.

Fon der Lajenova je prisustvovala i sastanku Foruma o gasu istočnog Mediterana, koji, sem Egipta i Izraela, okuplja Francusku, Grčku, Italiju, Jordan, Kipar i palestinsku vlast.

Rat u Ukrajini dao je značajan impuls egipatskim odnosima sa EU, koji su posle dugog perioda stagnacije počeli da se razvijaju prošle godine. Predsjednik El Sisi sada traži evropsku finansijsku podršku posle procjene da će rast cijena nafte i žitarica egipatski budžet koštati dodatnih deset milijardi dolara. Šef egipatske diplomatije Sameh Šukri putuje u Luksemburg na sastanak s kolegama iz EU kako bi se prihvatile promjene dokumenta o prioritetima međusobnog partnerstva koje se tiču političke i ekonomske saradnje u narednih sedam godina.

Rusija i Ukrajina su glavni snabdjevači Egipta žitaricama, a iz tih zemalja u Egipat stiže i najveći broj turista. Rat je cijenu žita otjerao u nebesa, a turiste spriječio da odlaze u popularna ljetovališta na Crvenom moru. Egipat je najveći uvoznik žita na svetu, a sada dobija određene količine iz Francuske i nastavlja da ga traži po Indiji.

Finansijski konsultant iz Kaira Vafik Grais kaže da nema alternative za ukrajinsko i rusko žito, posebno zbog zabrane izvoza na koju su se odlučile neke zemlje proizvođači. Države regiona, kaže on, morati će da upotrebe svu vještinu ubjeđivanja da bi izvoznike poput Indije i Kine nagovorile da povećaju kvote izvoza svoje žetve.

Problem je što Egiptu nedostaju devize još otkako je pandemija otjerala turiste, a međunarodni investitori povukli fondove. Kairo bi sada da zarad prehrambene sigurnosti obezbjedi finansijsku pomoć iz EU.

Evropski partneri podržavaju Egipat u tekućim pregovorima s Međunarodnim monetarnim fondom o novom programu pomoći kako bi se izbegla ozbiljna destabilizacija privrede zemlje od 105 miliona stanovnika.

Evropljani, kao i Amerikanci, prepoznaju potrebu za stabilnošću Bliskog istoka kako bi se izbeglo nastajanje nove eksplozivne zone uz onu u Ukrajini – što je režim u Kairu i druge despotije regiona poštedjelo kritika zbog autoritarne vladavine.

Kako nema naznaka koliko će trajati rat na istoku Evrope, u Briselu žele da obezbjede sigurnost istočnog i južnog Sredozemlja ne samo kako bi obezbjedili nesmetano snabdijevanje gasom već i da bi se sačuvali od mogućeg novog talasa izbjeglica.

Istog stava drže se i u Vašingtonu uoči najavljene posjete predsjednika Bidena Saudijskoj Arabiji, od koje se očekuje da konflikte zbog ljudskih prava potisne u drugi plan.

Jedan zapadni diplomata rekao je kairskom „Al Ahramu” da su na tu temu već održani tajni pregovori na prilično visokom nivou i da nisu slučajne „pozitivne izjave” državnog sekretara Entonija Blinkena o želji SAD da poboljšaju odnose s regionalnim saveznicima i da od zalivskih članica OPEK-a očekuju da povećaju proizvodnju nafte u julu i avgustu.

Prema izvorima iz Zaliva, ne treba negativno gledati na odlaganje Blinkenove posjete regionu, tokom koje je trebalo da se sastane s liderima Saveta za saradnju zemalja Zaliva, Egipta, Jordana i Iraka. Posjeta je pomjerena prvenstveno zbog krize vlade u Izraelu, koji je prvi na listi turneje.

„Jedan od efekata rata u Ukrajini jeste da je i SAD i saveznike sa Bliskog istoka podsjetio koliko jedni od drugih zavise, a Vašington je shvatio da ne može da računa da će njegovi partneri pumpati više nafte kad god to SAD žele”, citira „Al Ahram” neimenovani izvor iz Zaliva.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i uključite se u našu Viber zajednicu.

Podjeli: