Koordinatorica novog političkog pokreta “Za nove generacije” Adna Bešić, je ujedno doktorica bioloških nauka i docentica, s višegodišnjim iskustvom u javnom zdravstvu. Adna želi stručno i kvalifikovano doprinijeti sistemu zdravstvene zaštite u Bosni i Hercegovini, bori da sistem zdravstvene zaštite bude dostupan svima. Adna ne samo da brine o zdravlju ljudi, već i o zdravlju životinja, posebno životinja sa kojima ljudi dijele domaćinstvo ili širi životni prostor. Zbog toga smo sa Adnom razgovarali o ugroženosti ljudi i životinja od napasnika kakav je krpelj te o svim metodama zaštite kako ljudi tako i životinja kada govorimo o insektima a posebno krpeljima u toplom periodu godine kada vrijeme provodimo u prirodi i kada su napadi krpelja najintenzivniji.
Da li ste ikada prošli kroz iskustvo ujeda krpelja? Jeste li nekada prošli kroz dramatičan scenarij odstranjivanja krpelja vašoj djeci, vašim prijateljima ili ljubimcima?
Veliki broj nas jeste i to mnogo puta. Mali je broj sretnika koji nisu prošli kroz tu agoniju. Skriveni na vlatima trave, granama i listovima grmlja i drveća, krpelji čekaju prolazak pogodnog domaćina – toplokrvne životinje ili čovjeka. Hrane se krvlju, a za vrijeme dok prolaze neopaženo i sisaju krv, mogu znatno uvećati svoje tijelo. Napunjeni krvlju sami se otpuštaju s tijela domaćina, nakon nekoliko dana ili nedjelja. Ujed krpelja je po pravilu potpuno bezbolan, i često se može desiti da ga ne detektujemo na površini tijela, posebno jer biraju dijelove koji su više prokrvljeni i gdje je koža tanja, uglavnom i manje izloženi dodirima i pogledima.
Znate li da krpelji mogu biti prenosnici zaraznih bakterijskih i virusnih oboljenja?
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Crna Gora su označeni kao žarišna područja Evrope nastanjena krpeljima koji kao vektori prenose dvije najčešće zarazne bolesti: Lajmsku bolest (Lyme borelioza) uzrokovanu bakterijom Borrelia burgdorferi i krpeljski meningoencefalitis (KME) uzrokovan RNK virus iz roda Flavivirus. U Bosni i Hercegovini postoji realna opasnost od ovih infektivnih bolesti koje prenose zaraženi krpelji, jer vrsta koja je najčešće i prenosnik uzročnika, šumski ili jelenski krpelj, čini 80% populacije krpelja naše zemlje. Krpelji se često u svom životnom ciklusu hrane krvlju pasa i mačaka, jer su im oni kao domaćini lako dostupni, a dalje s njih se mogu prenijeti na čovjeka, pa često od ovih zaraznih bolesti koje prenose krpelji obole upravo osobe koje imaju kućne ljubimce u kući.
Zašto je provođenje mjera namjenske pravovremene dezinsekcije protiv krpelja važno?
Iako se često kroz medije promovišu individualne mjere zaštite stanovništva od ujeda krpelja, sve dok u centrima hitne i urgentne pomoći imamo veliki broj pacijenata koji zatraže intervenciju pri uklanjanju krpelja s površine tijela, one nisu dovoljno djelotvorne. Također, teško je u skladu s toplijim vremenskim prilikama odjećom pokriti sve dijelove tijela, posebno djeci. O sprovođenju ovakvih mjera zaštite na primjeru kućnih ljubimaca ne treba ni govoriti. Zaraženi krpelji su prisutni i na području Bosne i Hercegovine, i ubod krpelja je definitivno nešto čemu trebaju odgovoriti edukovani ljekari i osviješteni pacijenti. Također, efikasnije preventivne mjere, izuzev preporučenih mjera zaštite koji se prepuštaju građanima i nisu u velikoj mjeri djelotvorne kao način prevencije kontakta čovjeka, ljubimaca i krpelja, od strane odgovorne izvršne i zakonodavne vlasti se moraju provoditi u svrhu zaštite stanovništva od zaraznih bolesti.
Nakon pritiska građana i medija, a uslijed velikog broja pacijenata koji su zatražili urgentnu pomoć uslijed krpeljskog ujeda, ove godine je na jednoj lokaciji u gradu izvršena zakašnjela dezinsekcija, što ne nudi dugoročno i adekvatno rješenje ovog problema. S obzirom da ne postoji druga pouzdana mjera zaštite protiv lajmske bolesti, potrebno je uvesti zakonsku obavezu adekvatnih mjera dezinsekcije površina u Kantonu Sarajevo, kako bi se reducirao broj krpelja na svim staništima koja predstavljaju rizike u definisanim vremenskim intervalima usklađenim s intervalima intenzivnog razmnožavanja i zaraze, na javnim i privatnim površinama – u parkovima, na livadama, kao i u dvorištima – gdje god je primjećena povećana populacija ovih insekata. Insekticidi koji se koriste u ove svrhe su ekološki potpuno bezbjedni i odobreni od strane nadležnog Ministarstva. Ne predstavljaju opasnost po ljude i djecu, kao ni po domaće životinje i ptice. Veća teritorijalna pokrivenost ukomponovana s adekvatnom dinamikom će značajno doprinijeti redukciji razmnožavanja i širenja.
S obzirom da specifično liječenje krpeljskog encefalitisa ne postoji, već se teže oboljelim pomaže uglavnom potpornom terapijom, ključ borbe protiv ove bolesti leži u prevenciji. Stoga, građanima koji bilo rekreativno, bilo profesionalno često borave u prirodi treba biti obezbijeđena adekvatna preventivna mjera u vidu cjepiva protiv krpeljskog encefalitisa u preporučenim dozama (3 doze/svake 3. godine revakcinacija).
Nema pouzdanih podataka o tačnom broju zaraženih bolestima koje mogu prenijeti krpelji na našim prostorima. Često ljekari ne prijavljuju slučajeve lajmske bolesti, iako su za to obavezni zakonom, a u većini slučajeva se ni sami pacijenti nakon pojave prvog od simptoma ugriza, ne jave adekvatnom ljekaru koji bi prepozna bolest, a u dosta slučajeva crvenilo zna i izostati ili proći neprimijećeno, jer „nahranjen“ krpelj će otpasti sa tijela čovjeka ili životinje nakon nekoliko dana, ali u tom periodu, najčešće između 24h i 48h može prenijeti jednu od zaraznih bolesti, ako je infektivan. Također, virusni meningoencefalitisi u našoj zemlji nisu rijetki, pa čak i sa smrtnim ishodima.
Mi u našoj zemlji ne provodimo ni serološka istraživanja kojima bismo mogli utvrditi stvarno stanje prebolijevanja i procijeniti koliko su potencijalno krpelji i zarazne bolesti koje prenose odgovorne za nastanak nekih hroničnih oboljenja, pa često kao takva ostanu neregistrovana.
