29 Marta, 2024

Prijava

Mađarska novo čvorište ruske nafte u Evropi

Budimpešta izdejstvovala izuzeće od briselskog naftnog embarga. – Šarl Mišel: Postignut dogovor o zabrani uvoza više od dvije trećine barela iz Rusije do kraja godine

Mađarska nastavlja uvoz ruske nafte do daljeg. Isto važi za Slovačku i Češku, a za Bugarsku rok je do juna ili decembra 2024. godine. Njemačka obećava da će kopneni uvoz ruskih barela sjevernim krakom naftovoda „Družba” (preko Ukrajine) obustaviti do kraja godine. U slučaju eventualnog „akcidenta” na „Družbi”, Mađarska može da nastavi uvoz ruske nafte i tankerskom dostavom. Povrh toga: došlo je i do rekordnog skoka svetske cijene barela „brenta” (iznad 123 dolara), kao i lake teksaške nafte (oko 117 dolara).

Sve ovo je direktan ishod večere 27 lidera EU u noći između ponedeljka i utorka na kojoj je usvojen „razvodnjeni” prijedlog šestog paketa sankcija protiv Rusije koji je predložila predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. Prva predložena verzija šeste runde sankcija EU protiv Rusije zagovarala je potpuni prekid svakog biznisa članica EU s ruskom naftom do Nove godine.

Usvojeni format šestog paketa odnosi se na uvoz ruske nafte prekomorskim dopremanjem, odnosno na dvije trećine priliva tog energenta u EU. Zvanična Budimpešta, Brisel i svetski izvoznici nafte (predvođeni Rusijom), trljali su ruke zbog ovakvog dogovora – svako iz svojih razloga.

Viktor Orban, premijer Mađarske – zato što je odlučan otpor Budimpešte prvobitnom prijedlogu naftnog embarga spriječio, prema njegovom opisu, „moguću ekonomsku katastrofu” za državu koja 65 posto neophodnih barela uvozi preko inače 4.000 kilometara dugog naftovoda „Družba”.

Šarl Mišel, predsjednik Evropskog savjeta, i predsjednica EK iskazali su prethodne noći zadovoljstvo zbog usvajanja šestog paketa sankcija, i u revidiranoj varijanti. Prema Mišelu, usvojeni dogovor EU „odmah se odnosi na više od dvije trećine uvoza nafte iz Rusije, čime se prekida značajan izvor finansiranja ruske vojne mašinerije”. Fon der Lajenova je istakla da će dogovor „do kraja godine prekinuti oko 90 posto procenata uvoza nafte iz Rusije u EU”. Razlika između Mišelovih „nešto više od dvije trećine” i „oko 90 procenata” Fon der Lajenove mogla bi se odnositi na istaknuto obećanje Nemačke i Poljske da će do kraja ove godine prekinuti snabjdevanje domaćeg tržišta preko „Družbe”.

Nakon vijesti iz Brisela azijske berze energenata u utorak ujutru smjesta su podigle cijenu nafte na najvišu vrijednost u poslednja dva mjeseca. Delimično i zbog brojnih nedoumica oko daljeg stabilnog snabdijevanja evropskog tržišta strateškom sirovinom. Jedna od dilema jeste: da li djelimični naftni embargo EU rizikuje da naruši konkurenciju na tržištu nafte EU, pri čemu rafinerije povezane na naftovode iz Rusije već sada uživaju prednost u cijeni? Naime, cijena ruske nafte (nakon izbijanja ukrajinske krize), naglo je pala, pošto su evropski trgovci počeli da se klone tog energenta. Barel „uralske” nafte sada staje oko 93 dolara, a „brenta” oko 123 dolara. Pitanje je da li će „uralska” nafta isporučena preko „Družbe” nadalje stizati s velikim popustom (koji se sada nudi kupcima u Aziji, prije svega u Indiji), ali to će zavisiti od toga kako su strukturirani diskrecioni ugovori.

Inače, Mađarska naftna grupa MOL nedavno je saopštila da bilježi vrtoglavi skok marži za svoje rafinerije, upravo zbog sve veće razlike u ceni između „brenta” i „uralske” nafte, navodi „Fajnenšal tajms”.

Šta ako rafinerije s pristupom uralskoj nafti pokušaju da preprodaju svoje proizvode zainteresovanim evropskim kupcima? Konačna verzija dogovorenog šestog paketa sankcija, koja ide na potpis svim članicama, trebalo bi da spreči takvu opciju, najavio je Brisel. Iz EK istovremeno poručuju da će privremena dozvola nastavku uvoza ruske nafte biti vraćena na dnevni red što je pre moguće.

Inače, briselski naftni dogovor postignut je nakon video-obraćanja ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog. „Sve svađe u Evropi moraju prestati, međusobni sporovi samo hrabre Rusiju da vas još više pritiska”, upozorio je Zelenski.

Što se Ukrajine tiče, EU je ovom prilikom odlučila da spremi devet milijardi eura za neophodne, kratkoročne finansijske obaveze Kijeva. U Briselu još nije precizirano da li je riječ o poklonu ili o kreditima. U sjedištu EU već je otvorena debata o sedmom paketu sankcija protiv Rusije. Austrijski kancelar Karl Nehamer demantovao je jučer da će sledeća briselska debata o novim ruskim sankcijama obuhvatiti i uvoz prirodnog gasa.

Obustavljene isporuke gasa Holandiji

U međuvremenu, „Gasprom” je jučer obustavio isporuke prirodnog gasa Holandiji, zbog odbijanja lokalnog partnera „Gas tera” da prihvati novi platni režim Moskve (namirivanje obaveza rubljama) prema „neprijateljskim zemljama”. Danska javno sluti da je sledeća.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i uključite se u našu Viber zajednicu.

Podjeli: