28 Marta, 2024

Prijava

EU teško može osigurati realnu alternativu za gas iz Rusije

Evropska unija će raditi na tome da omogući da odluka ruskog „Gasproma” da obustavi isporuke gasa Poljskoj i Bugarskoj ima najmanje moguće posljedice po potrošače – izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u danu kada je prestao da stiže gas u ove dvije evropske zemlje. Iako Evropska komisija upozorava Rusiju da se time krše sankcije, oni koji se ogluše o paket ruskih mjera da se sirovina ubuduće plaća isključio u ruskoj valuti, mogu da biraju da ako im je hladno bez ruskog gasa, nose džempere, kako je poručio njemački ministar poljoprivrede i zaštite Peter Hauk. Ili da prihvate prijedlog da zimi klima može da greje samo do 21 stepen, a leti da hladi do 24 stepena.

Šta konkretno znači kada iz Brisela stižu uvjeravanja bez konkretnog prijedloga da će se pomoći svim onim zemljama koje ne budu „Gaspromu” htjele da plaćaju gas u rubljama?

Prema posljednjim podacima, desetak zemalja EU je odlučilo da gas plaća u ruskoj valuti. Prije svih Mađarska i Austrija.

Na pitanje koja je to alternativa koju predsjednica Evropske komisije svesrdno nudi zemljama EU budući da američki tečni prirodni gas LNG može da pokrije tek 15 posto evropskih potreba.

Gasovod „Balkanski tok”, kojim gas iz Rusije preko Turske i Bugarske dolazi i do nas, i „Sjeverni tok 2” skoro da nisu smeli da se dogode jer je to bilo suprotno angloameričkoj energetskoj strategiji u Evropi.

– Jasno je svima u Evropi i u Ruskoj Federaciji da EU i druge države EU nemaju realnu alternativu za ruski gas. U nešto povoljnijem položaju su države koje se snabdijevaju ovom sirovinom iz Norveške ili iz Alžira, sjevera Afrike, kao što su Velika Britanija, Francuska, Španija, Portugalija i Italija.

Ni te države nisu u stanju da zadovolje sve svoje veće potrebe. Ostale države Evrope u velikom procentu zavise od gasa iz Ruske Federacije. U skladu s tim izgrađivana je potrebna gasna infrastruktura.

Amerika je, nažalost, iz svojih geostrateških razloga i potrebe da što više odvoji EU od Rusije, posebno Njemačku, proširivala NATO na istok, kako bi ugrožavala bezbjednost Rusije i uvećavala konfliktni potencijal.

Nema dovoljno gasa iz alternativnih izvora Norveške, Azerbejdžana, sjevera Afrike, niti tečnog prirodnog gasa LNG iz Amerike i sa Bliskog istoka.

To je medijska mantra da postoji rješenje i diverzifikacija, koja je u funkciji opravdanja američke strategije energetske bezbjednosti u Evropi. Na taj način SAD žele da osiguraju monopol svojim korporacijama koje će moći da prodaju sav LNG koji doture u Evropi, po privilegovanim cijenama koje su veće pet do osam puta od cijene ruskog gasa, koje su plaćale evropske države do početka oružanih sukoba u Ukrajini.

– EU i SAD ne mogu da osiguraju realnu alternativu ruskom gasu u bliskoj budućnosti. Ako Ukrajinska kriza potraje i sankcije ostanu na snazi, posljedice za ekonomiju, privredu i socijalni standard stanovništva u Evropi biće ogromne.

Konekcija za Balkan nije realna alternativa jer iz Azerbejdžana i iz Grčke ne mogu doći ni približno potrebne količine plina.

Evropa i Balkan mogu da se nadaju da će se EU oteti uticaju SAD i samostalno donositi odluke i normalizovati saradnju s Ruskom Federacijom.

Ne može Amerika ostvarivati svoje interese u svijetu na štetu standarda građana Evrope.

Ako se to ne desi, Evropu čekaju teška vremena u pogledu energetske sigurnosti.

Ako dio Balkana uspije i da  sačuva neutralnost i ne uvede sankcije Ruskoj Federaciji, onda ima realne šanse da obezbijedi dovoljne količine gasa i da na taj način sačuva stanovništvo i privredu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i uključite se u našu Viber zajednicu.

Podjeli: